Posledice demografskog buma u Budvi: Škole pretrpane, a većina đaka Rusi i Ukrajinci

Nastavni kadar i uprava na sve načine pokušavaju da omoguće odvijanje nastavnog procesa za dvaput više dece, od broja za koji su projektovane, pa mališani u osnovnim školama idu u tri smene.

I dok u osnovnoj školi u Petrovcu ima dovoljno prostora, u dvema osnovnim školama u Budvi nastavu pohađa više od 3.500 đaka. Godinama unazad kao jedno od rešenja prebukiranosti osnovnih škola u Budvi, bila je izgradnja škole u Bečićima, podsećaju Vijesti, prenosi N1..

Iako je pre 15 godina svečano otvorena, te promovisana kao dugoročno rešenje za nedostatak školskog prostora u Budvi, nastavu u Drugoj osnovnoj školi pohađa čak 1.850 učenika, što je dvaput više od njenog projektovanog kapaciteta.

To je u razgovoru za Vijesti potvrdila i direktorka Druge osnovne škole Nataša Radonić.

“Druga osnovna škola počela je sa radom školske 2008/09. godine. Radost zbog nove škole u kontekstu rasterećenja prostornih kapaciteta kratko je trajala. Naime, škola je projektovana za manje od 1000 učenika. Broj upisane dece u ovu školu rastao je iz godine u godinu. Rad u dve smene, što je u razvijenim zemljama nezamislivo u ovoj školi je neminovan od njenog osnivanja. Škola ima 29 učionica, dva kabineta i jednu fiskulturnu salu”, kazala je Radonić.

Prema njenim rečima, uprava Druge osnovne škole se poslednjih godina suočava sa velikim problemom prilikom organizacije nastave i vannastavnih aktivnosti, prilikom izrade rasporeda časova kao i problemima zbog prekobrojnosti odeljenja.

“Doseljavanjem učenika sa drugih govornih područja problem je eskalirao, pa bez obzira na sve napore uprave škole i kompletnog kolektiva, novu školsku godinu dočekujemo u uslovima punim izazova. Tako školsku 2023/24. godine nastavu u našoj školi pohađaće više od 1.850 učenika, što je više nego duplo u odnosu na planove prilikom izgradnje škole. To znači da 63 odeljenja treba rasporediti u pomenuti broj učionica, vodeći pritom računa o zadovoljavanju svih standarda”, kazala je Radonić.

Kako je naglasila, ono što je na početku ove školske godine izostalo je razumevanje izvesnog broja roditelja sa kojima škola kao ustanova inače ima dobru saradnju.

“Naime, roditelji su reagovali inicijativom ka Ministarstvu prosvete i Vladi Crne Gore zbog načina formiranja sedmog odeljenja šestog razreda. Prilikom formiranja svih sedam odeljenja vodilo se računa o parametrima za ujednačavanje. Jedino saradnjom roditelja i škole, naši učenici će dobiti uslove za vaspitanje i obrazovanje”, ocenila je Radonić.

Ističe da je ove školske godine upisano je 220 đaka prvaka.

“Prvacima želimo dobrodošlicu i svim ostalim učenicima želimo uspešno i bezbrižno školovanje, uz obećanje da će svi zaposleni u školi svojim aktivnostima uticati na sticanje veština, znanja i navika neophodnih za njihovo odrastanje. Veoma sam ponosna na kolektiv na čijem sam čelu i sigurna da ćemo kao i uvek biti na visini zadatka i uspešno odgovoriti na sve izazove koji su pred nama”, zaključila je Radonić.

Ne znaju jezik, a pohađaju nastavu, na terenu i u Ministarstvu oprečne tvrdnje

Frapantan podatak je to da od ukupnog broja učenika, njih 1.850, više od trećine su strani državljani.

Uglavnom je reč o deci koja dolaze iz Rusije i Ukrajine. Nažalost, gro njih, posebno ona koja su stigla protekllih godina, u jeku ratnih dešavanja, ne zna crnogorski jezik, što predstavlja veliki problem.

Poseban izazov za zaposlene u školi, za koje sa ponosom mogu reći da su entuzijasti posvećeni unapređenju vaspitno-obrazovnog procesa, predstavlja sve veći broj učenika sa drugih govornih područja, kojima je jezička barijera često nesavladiva. Stručni aktivi su u nekoliko navrata apelovali na nadležne institucije da se u zakone uvrsti obaveza učenja crnogorskog jezika pre uključivanja u nastavu. Reakcija godinama izostaje, pa se i učenici i nastavnici dovijaju kako znaju i umeju. Podatak da je u našoj školi broj učenika stranih državljanja prešao trećinu od ukupnog broja učenika jasno govori pred kakvim izazovom se svi u nastavnom procesu nalaze”, naglasila je Radonić.

Iz Ministarstva prosvete međutim tvrde da se u skladu sa zakonima učenicima koji se prvi put uključuju u nastavu i ne znaju ili nedovoljno poznaju jezik na kome se izvodi nastava, organizuje dopunska nastava po posebnom javno važećem obrazovnom programu, tokom najviše jedne školske godine, kao posebna pomoć radi savladavanja jezika i bolje uključenosti u nastavu.

“Nastavne 2022/2023. godine dopunsku nastavu crnogorskog jezika kao nematernjeg, pohađalo je oko 200 učenika iz Ukrajine, a održano je oko 850 časova. Ministarstvo prosvete će i nastupajuće školske godine obezbediti ovaj vid podrške učenicima sa drugih govornih područja”, kazali su iz Ministarstva prosvete Crne Gore.