„Hvala bogu, napokon“: Kako sagovornici Danasa komentarišu to što Savet Evrope traži od Hrvatske da razvija svest o srpskom jeziku?

U preporukama za hitnu akciju, sadržanim u izveštaju o Hrvatskoj, Zagreb se takođe poziva da jača upotrebu srpskog jezika i njegovog pisma na nivou lokalnih ogranaka državnih organa, regionalnih i lokalnih vlasti i da proširi ravnopravnu i službenu upotrebu srpskog jezika na dodatne opštine.

Prema rečima sagovornika Danasa, to je svakako racionalan korak.

Davor Đenero, politički analitičar iz Hrvatske kaže da je u pitanju dvosmeran proces i da ga Savet Evrope „svakako racionalno podstiče“.

„Budući da srpska zajednica u Hrvatskoj, kao jedno od uporišta definira konstitucionalni patriotizam, to iziskuje da se i njezin socijalni, kulturni pa i jezični identitet ugrađuje u kulturni identitet nacionalnog prostora. To je dvosmjeran proces i Vijeće Europe ga racionalno potiče“, kaže Đenero.

„Hvala Bogu, napokon!“, kaže Snježana Banović, profesorica na Fakultetu dramskih umetnosti u Zagrebu. Ona dodaje da je srećna zbog toga.

„Hvala Bogu, napokon! Sretna sam zbog ovoga, a nesretna jer se nismo sami razvili do te logične razine. Srpski jezik i kultura u korijenu su našeg identiteta koji se često u prošlosti tako snažno susretao da ih danas ni ne možemo odijeliti. Puno sam se bavila time u svojim istraživanjima, koji su zbog nekulture zaborava posljednjih 30 godina, imali osnovni cilj: promociju kulture sjećanja na ono što nas veže. Jezik, kao i pismo su pokretački segment u tome“, ističe Banović.

Za novinara iz Subotice, Zlatka Romića, u pitanju je sasvim normalna stvar.

„Najnormalnija stvar. Srbi jesu sastavni deo Hrvatske kao što su i svi ostali. Isti bi mi komentar bio i da su u pitanju Italijani, Mađari, Česi. Meni je to sasvim normalno“, kaže Romić.

Zrinko Ogresta, filmski reditelj i univerzitetski profesor, mišljenja je daje „ovaj sadržaj potaknut novom parlamentarnom konstelacijom u Hrvatskoj nakon nedavnih izbora“.

„Sigurno nisam najpozvanija osoba komentirati ovaj sadržaj koji je, čini mi se, možda potaknut novom parlamentarnom konstelacijom u Hrvatskoj nakon nedavnih izbora. Osobno, prateći gostovanja srpskih predstava u hrvatskim kazalištima, distribuciji filmova u kinima i na programima javnih televizija te promociji književnih djela srpskih pisaca, a da o brojnim koncertima vrhunskih srpskih glazbenika ali i estradnih izvođača i ne govorim, nisam uočio problema na tom području“, naglašava Ogresta.