Rođendan Orbana i Mitrovića može, ali ne i mirna šetnja sećanja na hiljade ubijenih Prijedorčana

Izdali su rešenje kojim se zabranjuje šetnja građanima Prijedora, a dozvoljeno je samo okupljanje na trgu Majora Zorana Karlice i to u vremenu od 12 do 13 sati.

Vlasti bosanskih Srba su u Prijedoru 31. maja 1992. izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se nesrpskom stanovništvu nalaže da obeleži svoje kuće belim zastavama ili čaršafima, te da pri izlasku iz kuća stave bele trake oko rukava. Ubijeno je 3.176 Prijedorčana među njima i 102 dece.

Roditelji ubijene dece već se godinama bore da se u Prijedoru izgradi spomen-obeležje, kao podsetnik na ubijeno 102 prijedorske dece u toku agresije na BiH. Sa najnovijom zabranom ide se i korak dalje, nema više ni šetnje.

Vlastima u Prijedoru, kojim rukovodi SNSD Milorada Dodika je bitnija organizacija proslave rođendana mađarskog autokrate Viktora Orbana i Željka Mitrovića, vlasnika TV Pink, od čuvanja uspomene na ubijene sugrađane.

Na Gradskom trgu u Prijedoru u 10 sati bilo je zakazano okupljanje građana radi proslave rođendana Orbana i Mitrovića, kao i proslava pete godišnjice od inauguracije Aleksandra Vućića, srpskog predsednika. Na skupu se nisu pojavili građani.

Skup je organizovala nevladina organizacija Princip iz Prijedora, a okupljanje je odobrila i Policija Grada Prijedora.

Zbog ovog sramotnog skupa policija je juče zabranila mirnu šetnju povodom Dana belih traka koju već devet godina organizuje Inicijativa “Jer me se tiče”.

Takođe, izostala je ikakva reakcija iz Delegacije EU i Kancelarije visokog predstavnika Kristijana Šmita.

Da je istinsko pomirenje nekome prioritet današnja zabrana šetnje bi bila, ukazuje bosanska javnost, u fokusu svih onih koji zagovaraju evropske vrednosti, jer teško se oteti utisku da ova ćutnja znači nešto drugo, nego ne postojanje empatije za hiljade mrtvih civila.

Kako to druga strana radi, ukazuju, vidi se u najaktualnijem predmetu Dobrovoljačka. Za šest ubijenih vojnika, celi srpski vrh RS-a, uz prećutnu saglasnost bosanske strane želi dokazati da su ratu sve strane bile jednake, i oni koji su se branili i oni koji su napadali.

To nije tako, ističu, i neće nikada biti, jer pravda jer spora, ali i dostižna.