Snimali dno hrvatskog Jadrana pa došli do jednog zabrinjavajućeg otkrića

Nakon 20 hiljada sati provedenih na moru rezultat je: jedinstvena Nacionalna karta morskih staništa, prenosi N1.hr.

Detaljno je kartirano preko šest hiljada kvadratnih metara morske površine. Projekat je težak 11,9 miliona evra, a 85 posto finansiran je sredstvima Evropske unije.

Prvi je takav na Mediteranu, a istraživanja morskih dubina dovela su do nekih novih, pozitivnih saznanja, ali i zabrinjavajućih podataka.

„Što skriva plavetnilo neistraženog Jadranskog mora?“ Bilo je to ključno pitanje za 200 stručnjaka i naučnika koji su dve godine radili na mapiranju morskih staništa.

Kao rezultat, mapirano je šest i po hiljada kvadratnih kilometara, odnosno 51 posto morskog staništa.

„Uspeli smo nešto što smo na početku mislili da je teško izvodivo, ali uz izuzetno velik napor i velik broj stručnjaka, brodova i gotovo dve godine neprestanog boravka na moru, uspeli smo finalno doći do karte”, sretan je Ante Žuljević, stručni saradnik projekta.

A ona izgleda ovako i prva je takva karta na Mediteranu. Preostalih 49 posto plan je dovršiti do 2028. godine.

Ona će poslužiti s jedne strane za integrisano prostorno planiranje na moru, za održivo ribarstvo, za održivi turizam i sve druge aktivnosti koje se nalaze na moru”, kazao je Aljoša Duplić, direktor Zavoda za zaštitu okoline i prirode.

Ovo je samo jedan od uređaja kojima su se koristili na terenu da bi pristupili velikim dubinama poput one u Jabučkoj kotlini, a sve ih je dovelo i do novih otkrića:

„Potopljena ostrva. Videi smo da duž Jadrana imamo jednu terasu na minus 70 metara koja je bila paleobala pre 50-ak hiljada godina”, istakao je Slobodan Miko, direktor Hrvatskog geološkog instituta.

No nije sve idealno, pa su ih istraživanja dovela i do zabrinjavajućih podataka o livadama posidonije, koje predstavljaju pluća u moru. Do sada se procenjivalo da se prostiru na 120 hiljada hektara.

Duplić kaže kako su preciznim merenjima utvrdili kako se ipak radi o, znatno manjih, 40-ak hiljada hektara.

Što je čak tri puta manje. I ne zabrinjava samo to, već i činjenica da su pluća našeg mora pod velikim pritiskom nautičkog turizma ali i klimatskih promjena, pa će biti potrebno poduzeti hitne mere.