"Srbija sve više prodire u BiH, uz specijalne veze otcepljenje RS nije ni potrebno": Sarajevski Klix o "30 godina istoj mantri" 1Foto: BETAPHOTO/MILAN OBRADOVIĆ

Entitet Republika Srpska nema pravo na otcepljenje. Ova rečenica je izgovorena i napisana u brojnim saopštenjima desetine i stotine puta poslednjih godina. Sve to kao verbalni odgovor i čin umirivanja javnosti kako secesionistička politika nema pravno uporište, piše sarajevski portal Klix.

Tu rečenicu izgovaraju brojni domaći političari, a naročito diplomate u misijama u BiH. Izgovaraju je sporadično, onako kako diktiraju potezi, izjave, usvojeni zakoni, najave zakona i druge verbalne vratolomije vlasti u entitetu RS.

Rečenicu kako se entitet RS ne može odvojiti, građani ove zemlje slušaju predugo. Predugo ta rečenica, u navodnoj misiji umirivanja javnosti, ustvari dodatno brine. Teško je drugačije opisati stanje u nekoj državi, ako se 29 godina od završetka rata javnost umiruje rečenicom kako se entitet RS ne može odvojiti od države BiH ili kako neke svetske sile podržavaju teritorijalni integritet BiH. To je možda imalo smisla prvi ili drugi put, a danas ima potpuno drugi kontekst.

Šta su to uradili svi mirovni procesi, garanti provođenja Dejtona, ako skoro 30 godina od rata, javnost treba biti umirena time da neko podržava suverenitet i teritorijalni integritet. Za taj period dete se rodi i izraste u čoveka i sve te godine slušajući priču kako neko hoće da se odvoji o BiH, a kako međunarodna zajednica to osuđuje.

Teritorijalni integritet i suverenitet se oseća, ako ga ima, onda ga nema potrebe verbalno ponavljati, a to najbolje znaju građani ove zemlje, naročito oni kojima se decenijama lepi etiketa povratnika. Jer termin povratnik se toliko ustalio da je nadjačao onaj prvobitni identitet čoveka. Bošnjak iz Bratunca ili Srebrenice je prvo Bratunčanin ili Srebreničanin, a to što se vratio odakle je proteran ne znači da primarno treba ostati povratnik.

No, vratimo se temi otcepljenja i garancije suvereniteta. Prvo, sama činjenica da je to tema društveno-političke zbilje je zabrinjavajuća. Drugo, priča o otcepljenju entiteta RS ima dvostranu medalju. Jedna je priča o odvajanju od BiH, a druga je prisedinjenje entiteta sa Srbijom. I taj odnos je prisutan u kontinuitetu, nekad više, nekad manje.

Ako se entitet RS ne može odvojiti, čega je svesna i politička elita u RS-u i Srbiji, onda se koristi drugi mehanizam, a to je maksimalno identificiranje i brisanje granice između entiteta RS i Srbije. To se ogleda u tzv. specijalnim vezama koje su u praksi pojačane nakon „svesrpskog sabora“ ovog juna.

U tim specijalnim vezama ne bi bilo mnogo toga sporno da Srbija i entitet RS poštuju BiH, poštuju njen suverenitet i integritet. U praksi se dešava sve suprotno, međusobno potpisuju sporazume, organiziraju događaje u kojima zaobilaze stav BiH tražeći rupe u zakonima i u kompleksnom državnom uređenju naše zemlje.

Tako je nedavno entitet RS potpisivao sporazume sa MUP-om Srbije, dopuštajući dolazak policijskog helikoptera u Trebinje koje je pod izgovorom ispomoći trebao ostati u Trebinju.

Pre nekoliko dana u BiH su ušetali vojni kadeti i određene vojne starešine Vojske Srbije, a potom marširali Bratuncom i Prijedorom. Bh. političari su se zabavili prebacivanjem odgovornosti i tumačenjem kako je sve urađeno po zakonu. A malo ko od njih je problematizirao činjenicu da je vojska druge države marširala gradovima u kojima su počinjeni neki od najvećih ratnih zločina, kojima je upravo ta Srbija asistirala, ili je kasnije krila ratne zločince i nije ništa učinila da te zločine spreči.

I to je bh. realnost, naročito ona politička, gde se s političkim predstavnicima RS-a do podne deli državni budžet, obećavaju EU integracije, a od podne se gleda kako ti isti partneri iz RS-a prete raspadom BiH. Jer svi računaju da je javnost navikla i da će ih umiriti porukama kako entitet RS nema pravo na otcepljenje. U konačnici, otcepljenje se i ne mora desiti, i to zna i Milorad Dodik i njegovi partneri, otcepljenje su tzv. specijalne veze i njihova realizacija, na koje BiH, a ni međunarodna zajednica nemaju odgovor, piše Hemir Sambo u Klixu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari