foto EPA-EFE/FEHIM DEMIRGrađani iz svih delova Bosne i Hercegovine, kao i političari i ostale zvanice stigle su u Srebrenicu, na lokalitet Memorijalnog centra u Potočarima, na obeležavanje 29 godina od srebreničkog genocida.
Ovo je prva godišnjica otkako je nedavno Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila rezoluciju kojom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sećanja na genocid u Srebrenici.
Najmlađa žrtva koja je danas sahranjena je 17-godišnji Beriz (Omera) Mujić rođen 1978. godine u Zvorniku.
On je u julu 1995. godine ubijen na području Sućeske kod Bratunca, a njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani u maju 2023. godine na području opštine Srebrenica.
On će biti ukopan uz svoga brata Hazima koji je u Potočarima ukopan 2013. godine.
Najstarija žrtva koja je konačno pronašla večni smiraj je Hamed (Ibrahima) Salić, rođen 1927. godine.
On je imao 68 godina kada je nestao u leto 1995. godine na području Žepe. Njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani na lokalitetu Slap u Žepi, u maju 2014. godine.
U Srebrenicu su danas bili predsednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović, američki ambasador u BiH Majkl Marfi, premijer Federacije BiH i lider SDP-a Nermin Nikšić, ministar odbrane BiH Zukan Helez kao i ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH Ramo Isak.
Bio je i visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit i predsedavajući Predsedništva BiH Denis Bećirović, javlja N1.
Osim njih, u Memorijalnom centru je bio je i palestinski novinar Motaz Azaiza, kao i mitropolit crnogorski Mihailo.
Iz Srbije, u Potočarima je bio ministar Usame Zukorlić.
Munira Subašić, predsednica udruženja „Majke Srebrenice“ obratila se na komemoraciji.
Istakla je da su digli glas, probudili čitav svet, da ovo što se „nama desilo, nikome da se ne ponovi“.
„Nažalost, druge majke dok ja ovdje stojim, u Ukrajini i Palestini gube svoje. Svijet i Evropa ništa nisu naučili, poslije holakausta, svi su rekli ‘nikad’ više“, rekla je Subašić, prenosi N1.
Obratio se i Šmit. On je objasnio da isto kao što genocid nije laž, nije laž ni Dejtonski sporazum.
Osvrnuo se i na najavu o razdruživanju.
„Najave izmene ovih osnova mogu biti predmeti razmatranja i diskusija. Međutim, razdruživanje je neprihvatljiv i nemoguć način jer je u suprotnosti s pravima svih naroda u BiH. Treba razmotriti načine dijaloga i uključivanje svih o eventualnim razgovorima o izmjenama uređenja. Ako za to postoji volja, pronaćemo i takvu platformu. Neka ovo bude pristup svih građana s fokusom na buduće naraštaje a ne instrument politike. Zašto nakon sjajne ponude Evropske unije za članstvo, zašto to ne iskoristiti kako bi na ovakve dane i prigode imali sva tri člana Predsedništva. Zašto to ne bi moglo biti nešto normalno? Zašto ne bi bilo normalno da i gospođa Cvijanović danas sedi ovdje? BiH bi trebala biti primjer pomirenja“, kazao je Schmidt, prenosi Klix.
Poruku komemorativnom skupu poslao je turski predsednik Redžep Taip Erdogan u videu.
„Nikada ne zaboravljamo mudrost i gorku istinu u riječima rahmetli (prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine) Alije Izetbegovića, velikog državnika s velikim idejama i velikom posvećenošću, koji je rekao: ‘Šta god činili, ne zaboravite genocid jer će se genocid, koji se zaboravi, ponoviti'“, kazao je Erdogan.
Obratio se i predsedavajući Predsedništva BiH Denis Bećirović.
„Posebno poštovanje trebamo iskazati majkama srebrenice. Njihova borba na istinu i pravdu nas podsjeća na važnost individualnog djelovanja. Ona nas podsjeća da je čak i u najmračnijim trenucima ljubav jača od mržnje, a istina od laži“, kazao je Bećirović.
Prema dokazima koji su izvedeni pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove, nakon pada Srebrenice ubijeno je ili nestalo do 8.000 muslimanskih muškaraca i dečaka.
U isto vreme, oko 30.000 muslimanskih žena i dece iz srebreničke enklave prisilno je premešteno.
Iz Mehanizma navode da su ti zločini planirani i organizovani od strane najviših državnih, vojnih i policijskih struktura bosanskih Srba.
Genocid u Srebrenici je najveći ratni zločin nakon Drugog svetskog rata u Evropi.
Prema podacima Mehanizma u Hagu, za zločine počinjene u Srebrenici osuđeno je šesnaest osoba: Radislav Krstić, Vujadin Popović, Ljubiša Beara, Drago Nikolić, Radivoje Miletić, Vinko Pandurević, Ljubomir Borovčanin, Milan Gvero, Zdravko Tolimir, Vidoje Blagojević, Dragan Jokić, Radovan Karadžić, Ratko Mladić, Dražen Erdemović, Momir Nikolić i Dragan Obrenović.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
