„Dobro došli u BiH, srednjovekovni 21. vek“: Sagovornici Danasa o sukobu Sarajeva i Banjaluke oko spomenika Tvrtku I Kotromaniću

Spomenik jednom od najznačajnih srednjovekovnih vladara Bosne kralju Tvrtku Prvom Kotromaniću, postavljen je u Sarajevu, a za dan otvaranja izabrana je današnja 834. godišnjica potpisivanja Povelje Kulina Bana, najstarijeg dokumenta bosanske državnosti.

„Prisvajanjem srednjevekovnog srpskog vladara Tvrtka I Kotromanića, gradonačelnica Sarajeva i njeni saradnici čine grubo prekrajanje istorije sa ciljem popunjavanja istorijskih rupa svog naroda i prikupljanja dnevno-političkih poena dirajući u samu srž kralja Tvrtka, njegove borbe i vladavine“, tvrdi Stanivuković.

Sagovornici Danasa, saglasni su u tome da je reč o nastavku nesuglasica između Sarajeva i Banjaluke, kao i pitanju državnosti BiH.

Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam, za naš list kaže da je u pitanju nastavak političkih prepucavanja na relaciji Sarajevo – Banjaluka, te da ovo nije „ništa novo pod kapom nebeskom“.

„Ovde je ključna stvar usporavanje bosanskohercegovačke državnosti od strane Banjaluke. Jedino se u tom kontekstu može videti. Mislim, cela stvar je prilično besmislena. Iracionalne prirode. Imamo međunarodno priznatu državu i to uopšte ne bi trebalo da bude pitanje sporenja“, kaže Popov.

Da je svađa oko kralja Tvrtka još jedna ilustracija „bezgranične gluposti“, kazala je za Danas Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke.

Ona dodaje da je to trosenje vremena, energije, živaca podanika od strane politickih poglavica koje su birali da bi umjesto pristojnog životnog standarda, kvalitetnog obrazovanja, zdravstva, započeli tu svađu i to oko toga da li je srednjevjekovni kralj bio Srbin ili bosanski kralj, da li bi ga ovi drugi mogli učiniti starijim nego sto je stvarno bio i to u inat onih koji su ga podmuklo i ilegalno postavljali noću.

„Dovoljno da među građane bace novu kosku i zapodjenu makar i bizarnu svađu oko Tvrtkove (spomenićke suknje). Dobro dosli u BiH, srednjevjekovni 21.vijek“, kaže analitičarka Topić.

Edvin Kanka Ćudić iz Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije za Danas ističe da „umjesto da ujedini, spomenik postavljen u noći ispred Predsjedništva BiH u Sarajevu, još jednom je Bosance razjedinio“.

„Ne znamo ni kako je Tvrtko izgledao. Na svakom je spomeniku ovaj državnik drugačiji. Međutim, našim je političarima od njegovog lika „poznatija“ njegova etnička pripadnost“, kaže Ćudić, dodavši da onda kreće svojatanje.

„Sve do u nedogled, a narodi u istoj državi nemaju novaca da kupe hljeb. No, to se zove nacionalizam. Tvrtko je star nešto više od šest stotina godina. Postojao je i prije nego što su se rodili svi ovi koji bi na njegovim liku i djelu gradili svoje jeftine i kratkotrajne političke karijere“, kaže Kanka Ćudić.

Istoričar Milivoj Bešlin kaže da i po struci, ali i kao građanin, bio bi mnogo srećniji kada bi se naša društva više okretala ka budućnosti a manje bila zagledana u konstruisanu i idealizovanu srednjovekovnu prošlost.

„Političari nam ovde uvek, a režim u Beogradu je šamion toga, umesto bolje budućnosti, nude lepšu i slavniju prošlost, uglavnom se koristeći falsifikatima i metodom istorijskog revizionizma“, kaže Bešlin.

On dodaje da spomenik bosanskom kralju Tvrtku I Kontromaniću u prestonici Bosne i Hercegovine nije iznenađenje, ali ni presedan u odnosu na druge postjugoslovenske prestonice.

„Kontekst i intepretacija spomenika koji su postavljeni od strane gradonačelnice Sarajeva, srećom, ostavljaju puno prostora za inkluzivnost i promociju suživota u Bosni i Hercegovini. I upravo je to zasmetalo Dodiku i nacional-šovinistima oko njega. Negiranje bilo kakve ideje suživota u cilju promocije njihove separatističke politike, očito ne bira vreme, mesto i povod. Istorijske laži i falsifikate koje su povodom spomenika bosanskom kralju izrekli, besmisleno je i komentarisati“, zaključuje Bešlin.