Vijesti: DPS softverom uticala na glasače na izborima 2018. godine

Demokratska partija socijalista (DPS) kupila je softver uz pomoć kojeg je uparivala matične brojeve građana sa njihovim profilima na društvenim mrežama ili podacima na internetu, kako bi uticala na njihove političke stavove u vrijeme predizborne kampanje za predsjedničke izbore 2018. godine.

“Vijesti” su u posjedu obimne dokumentacije koju su državni revizori izuzeli tokom finansijske kontrole partije 2019. godine, a svjedoči o ugovoru sa mađarskom kompanijom “Big data analytics” o nabavci softvera, što im je u testnoj fazi omogućilo da prepoznaju i utiču na političke stavove oko 40.000 građana…

Državna revozorska institucija (DRI), kako je zvanično saopšteno “Vijestima”, sa tim je upoznala i nadležnu Agenciju za zaštitu ličnih podataka (AZLP).

Ta institucija, ipak, nije kontrolisala tada vladajući DPS i moguću zloupotrebu ličnih podataka – matičnih brojeva destina hiljada građana.

U odgovoru redakciji, pozivaju se na mišljenje institucije iz 2015. godine, prema kojem se Zakon o zaštiti podataka o ličnosti “ne primjenjuje na obradu ličnih podataka od strane Facebook INC, pa Agencija nije nadležna za tumačenje i primjenu stranog zakonodavstva…”.

Tada najjača vladajuća partija, kako pišu u internoj korespondenciji, konstatuje da su softver uspješno testirali u predsjedničkoj kampanji 2018. godine, na 40.000 građana.

Tada je na izborima pobijedio njihov kandidat Milo Đukanović.

DPS nije odgovarao na pitanja “Vijesti”.

KOPAJTE DUBOKO…

DPS je, kao naručilac posla, potpisao ugovor sa mađarskom firmom “Big data analytics” iz Budimpešte. Predmet je “izrada i instalacija softvera za bazu podataka o glasačima sa društvenih mreža (Social Voter Database)”, “pružanje konsultantskih usluga naručiocu kako bi ovaj softver mogao da primijeni i da počne da ga koristi na pravilan način”. Ugovor je vrijedan najmanje 60.000 eura.

Mađarska firma obavezala se i na “dostavljanje podataka opisanih u Anexu I na osnovu raspoloživih informacija o glasačima iz njihovih aktivnosti na društvenim medijima”.

Prema tom dokumentu u koji “Vijesti” imaju uvid, sistem će se graditi oko “Baze podataka o glasačima sa društvenih mreža” (Social Voters Database).

“To će biti centralno čvorište koje će sadržati sve podatke koje možemo da skupimo o glasačima. Baza podataka o glasačima sa društvenih mreža predstavljaće Vaš najširi pristup našoj bazi podataka, gdje mi pružamo mogućnost da eksportujemo sve naše podatke u Vaše sopstvene sisteme”, stoji, pored ostalog, u opisu projekta koji je “Big data analytics” ponudila DPS-u kroz ugovor.

Istovremeno, od te partije tražila je da im dostavi ime, godine starosti, mjesto ali i matične brojeve birača.

“Baza podataka o glasačima iz društvenih mreža dobijaće svoje podatke gotovo isključivo iz naših izvora podataka. Jedini izuzetak je importovanje osnovnih podataka (Basic data import) iz Vaše postojeće baze o glasačima, što je neophodno radi uparivanja. Potrebno je da učitate, odnosno da aploudujete (upload) ime, godine starosti, mjesto Vaših glasača sa jedinstvenim matičnim brojem za svakog od njih, što će se koristiti za povezivanje svih podataka koje dobijete od nas sa licima iz Vaše baze podataka o glasačima”, ponuda je mađarske firme, koju je DPS prihvatio.

Mađarska firma ugovorom je garantovala da će rezultati (“skorovi”) na dva nivoa “predstavljati tačno ono što želite”.

“Kao prvo, vi ćete editovati, odnosno modifikovati skorove na ‘Interfejsu za editovanje skorova’. To Vam omogućava da izaberete postove i stranice, kao i da definišete njihovu težinu, odnosno značaj u građenju skorova…Druga garancija je Vaš pristup individualnim skorovima u modulu ‘Profili pojedinačnih glasača na više nivoa”, gdje možete da kopate duboko, i dobijete sve informacije koje se nalaze u bazi podataka individualnih glasača…Moći ćete da vršite pretragu pojedinaca po imenu, imaćete pristup konkretnim postovima i interakcijama…”, stoji u ugovoru.

“Vijesti” nijesu uspjele da dođu do kontakta firme ili osoba u “Big data analytics”.

“TESTIRALI SMO NA OKO 40.000 OSOBA”

Prema dokumentaciji, IT sektor DPS-a izvijestio je poslovnog direktora te partije da su “uslovi iz ugovora sa mađarskom kompanijom ‘Big data analytics’, koji se odnose na plaćanje druge fakture, ispunjeni u potpunosti”.

“Sve što je bilo predviđeno drugom fazom ugovora je realizovano. Kašnjenja koja su se desila, prouzrokovana su faktorima na koje nismo bili u mogućnosti da utičemo direktno, ni mi ni kompanija ‘Big data analytics’, već su nastala usljed promjena na Facebooku. Ta kompanija, suočena sa skandalom ‘Kembridž analitiks’ i optužbama oko zloupotrebe privatnih podataka, uvela je nova pravila i ograničenja, zbog kojih smo ‘Big data’ i mi bili prinuđeni da tražimo alternativne sisteme za prikupljanje podataka”, navodi se u dopisu službenika, od 3. maja 2019. godine.

On u dopisu precizira da je “testna faza novog sistema uspješno okončana”.

“Za predsjedničke izbore smo uspjeli da pribavimo procjenu za oko 40.000 osoba. U narednom periodu se nastavlja rad na poboljšanju sistema i kreće se sa realizacijom sljedeće faze ugovora. Molim Vas da na osnovu ugovora isplatite fakturu 2, u iznosu od 21.000 eura…”, navodi se u dopisu.

Kembridž analitika, firma za analizu podataka, koja je radila sa izbornim timom Donalda Trampa za 2016. godine i pobjedničkom kampanjom za bregzit, prikupila je podatke sa miliona profila američkih glasača sa Fejsbuka, u jednom od najvećih slučajeva curenja podataka tog tehnološkog giganta, i koristila ih kako bi izgradila moćan softverski program za predviđanje i uticanje na izbore.

Firma je koristila lične podatke uzete bez odobrenja početkom 2014. godine da bi izgradila sistem koji može profilisati pojedinačne glasače, kako bi ih targetirala personalizovanim političkim reklamama.

U decembru 2022. godine, Meta, matična kompanija Fejsbuka, pristala je da plati 725 miliona dolara kako bi riješila sudski spor u okviru grupne tužbe koja je optuživala da je dozvolila Kembridž analitici i ostalim trećim stranama pristup privatnim informacijama korisnika i obmanjivala korisnike o svojim praksama privatnosti.

2018. godine prvi put testiran je softver, kako tvrde iz Demokratske partije socijalista. To je učinjeno, piše, u susret predsjedničkim izborima na kojima je pobijedio Milo Đukanović. Iz DPS-a dopisom obavještavaju da su “testirali” oko 40.000 građana.

Državni revizor mejlom je obavijestio nadležni kolegijum DRI o potencijalnim sumnjama o zloupotrebi matičnih brojeva birača kroz korišćenje informacionih tehnologija, odgovoreno je “Vijestima” iz vrhovne revizije.

Kolegijum DRI zadužio je tog državnog revizora da “o svojim sumnjama upozna Agenciju za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacija, iz razloga što Državna revizorska institucija nije nadležna za oblast zaštite ličnih podataka”.

“Shodno Zaključku nadležnog Kolegijuma, državni revizor/ka je uredno dopisom obavijestio/la Agenciju za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacija i dostavio/la predmetnu dokumentaciju, prikupljenu u postupku revizije. Kako je Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacija ovlašćena da vrši poslove utvrđene Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, a radi dobijanja potpunih informacija, predlažemo da direktno zatražite odgovor od Agencije”, odgovorili su iz DRI.

Iz AZLP ignorisali su pitanje u vezi sa mogućom zloupotrebom matičnih brojeva građana i tvrde da su još 2015. godine donijeli mišljenje i objavili ga na sajtu.

“S tim u vezi, na obradu ličnih podataka od strane Facebook Inc. ne primjenjuju se odredbe u smislu člana 5 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti (teritorijalno važenje zakona), pa u tom smislu Agencija nije nadležna za tumačenje primjenu stranog zakonodavstva, ali je shodno svojoj nadležnosti dužna dati tumačenje u vezi sa propisanom pozitivnom legislativom u Crnoj Gori u odnosu na obradu lične karte vezano za konkretno pitanje istaknuto predmetnim zahtjevom. Predmetno mišljenje je nakon donošenja objavljeno na web stranici Agencije, i na taj način učinjeno dostupnim javnosti, pa nije imalo potrebe da o istom utvrđuje novo Mišljenje za istu ili sličnu predmetnu stvar kada je u pitanju obrada podataka koji su javno dostupni na društvenim mrežama”, navodi se u odgovoru koji potpisuje član Savjeta AZLP Muhamed Gjokaj.

DPS ćuti o potencijalnom kršenju prava na privatnost

Kako navode Vijesti, iz DPS-a nisu odgovorili na pitanja kada su potpisali ugovor sa mađarskom firmom “Big data analytics”, šta je predmet tog ugovora i koliko dugo su bili u ugovornom odnosu sa tom kompanijom.

Bez odgovora su i pitanja u vezi sa projektom mađarske firme za DPS, specifikcijom i performansama softvera, podacima koje je uparivao, tokom kojih izbornih ciklusa…

Nisu odgovorili ni da li su podaci crnogorskih birača izlazili van Crne Gore i da li je DPS time kršio pravo na privatnost birača.