"Rusija gubi rat, šta ćeš sad Putine"? 1Foto: EPA-EFE/GAVRIIL GRIGOROV

Vladimir Putin navaljuje, poseže za sve otrovnijim planovima i prisiljava zapadne prestonice da dele njegove ubilačke scenarije.

Ruski predsednik teroriše Ukrajince u gradovima udaljenim od ratnih linija fronta. Osumnjičen je da je naredio sabotažu gasovoda ka Evropi. I, što je najstrašnije, preti nuklearnim ratom. I to sve u proteklom periodu od nekoliko nedelja, piše Politico u svojoj analizi mogućih poteza ruskog predsednika.

Šta će nepredvidivi ruski lider učiniti sledeće je ono o čemu razmatraju zapadni lideri. Plaše se još gorih verzija onoga što se već odigralo: više terorističkih kampanja za uništavanje energetskih objekata Ukrajine uoči zime; više narušavanja infrastrukture koja napaja evropsko društvo; više zveckanje nuklearnim sabljama.

Cilj je, kažu analitičari i zvaničnici, da “iskrvari” zapadno strpljenje i resursi – u suštini igranje duge igre u nadi da će podstaći zapadne pukotine pre gubitka na bojnom polju.

"Rusija gubi rat, šta ćeš sad Putine"? 2
Foto: EPA/MACIEJ KULCZYNSKI POLAND OUT

“Ruske snage će biti poražene na bojnom polju“, smatra Ben Hodžis, general potpukovnik Ben Hodžis, bivši glavnokomandujući američkih kopnenih snaga u Evropi koji je predvideo do sada sve etape sukoba u Ukrajini. Dodaje: „Ukrajinci su postigli nepovratan zamah”.

Dok se zvaničnici ne mogu u potpunosti odbraniti od svih Putinovih najnovijih taktika, oni raspravljaju o tome koje bi novo oružje Ukrajini moglo biti potrebno za borbu, kako bolje nadgledati kritičnu infrastrukturu Evrope i kako odvratiti Putina od pokretanja nuklearnog napada.

“Kao saveznici”, kazala je holandska ministarka odbrane Kajsa Olongren prošle nedelje. “Moramo da ostanemo mirni i da ne dozvolimo da njegova neprihvatljiva retorika diktira naš odgovor“.

NATO je, rekla je ona, spreman za svaki scenario.

Evo pogleda na nekoliko situacija koje bi se mogle dogoditi i kako se zapadni saveznici pripremaju za njih.

Terorisanje ukrajinskih civila

U ponedeljak ujutru, veoma simboličnim potezom, ruski projektili su pogodili centar Kijeva tokom jutarnjeg špica – prvi put da je ukrajinska prestonica gađana od juna.

Raketni napadi, rekao je jedan visoki diplomata iz centralne Evrope, bili su „osveta za most“ misleći na prethodni napad na most koji povezuje poluostrvo Krim sa Rusijom.

Ali neki stručnjaci strahuju da je u toku jedna šira kampanja.

Bombardovanje od ponedeljka palo je i na niz drugih ukrajinskih gradova, a napadi su nastavljeni i u utorak.

"Rusija gubi rat, šta ćeš sad Putine"? 3
Foto: EPA-EFE/ROMAN PILIPEY

Čini se da su meta, rekli su ukrajinski zvaničnici, energetski objekti. S obzirom na zima koja se nazire, takvi infrastrukturni objekti su od vitalnog značaja.

Cilj Rusije je, tvitovao je ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba, da stvori „nepodnošljive uslove za civile“.

Analitičari su zabrinuti zbog toga šta bi moglo biti sledeće.

Hajnrih Braus, bivši pomoćnik generalnog sekretara NATO-a koji je ranije služio kao general-potpukovnik u nemačkoj vojsci, zabrinut je, kaže, zbog imenovanja Sergeja Surovikina, ruskog komandanta snaga u Ukrajini, imajući u vidu da se on smatra “apsolutno brutalnim i ne haje za civile niti civilnu infrastrukturu“.

Mogući odgovori kreću se od poziva na još oštrije nove sankcije – ambasador Poljske u EU Andžej Sadoš pozvao je na nametanje novih kazni “što je pre moguće“ – do davanja Ukrajini novih tipova sistema protivvazdušne odbrane.

Nemačka je u ponedeljak saopštila da će ubrzati isporuku naprednih sistema protivvazdušne odbrane IRIS-T Kijevu, a Ukrajina će do novembra dobiti dva napredna raketna sistema zemlja-vazduh proizvedena u SAD (NASAMS).

Kako je predviđeno da Kijev dobije još američkih sistema u budućnosti, ostaje nejasno kojim daljim sistemima protivvazdušne odbrane može pristupiti u bliskoj budućnosti — i ko bi ih obezbedio.

„Čitavoj Evropi nedostaje ta sposobnost“, rekao je Braus, bivši zvaničnik Nemačke i NATO-a, navodeći relativno mala ulaganja na kontinentu posle hladnog rata u protivvazdušnu odbranu.

Ukrajini su, kako je rekao, potrebni sistemi sposobni da pokriju ceo region protiv napada krstarećim raketama i balističkim projektilima – ali ta sposobnost je vojno „teška“ i „veoma skupa“.

Čak i da ima više sistema, ukrajinsko rukovodstvo će morati da odredi koje će gradove, oblasti i objekte zaštititi.

Iz tehničke perspektive, rekao je Braus, gotovo je „nemoguće zaštititi celu” Ukrajinu.

Sabotirati život Evropljana

Malo je verovatno da će Rusija direktno suprotstaviti NATO saveznicima, ali se čini da je Kremlj sve spremniji da tajno uništi sisteme koji su u osnovi društava zemalja NATO-a.

"Rusija gubi rat, šta ćeš sad Putine"? 4
Foto: EPA-EFE/CARINA JOHANSEN NORWAY OUT

Najpre je došlo do eksplozija na podmorskim gasovodima Severni tok koji povezuju Rusiju i Evropu – sabotažna zavera sa sumnjivim otiscima prstiju Kremlja.

Zatim je tokom vikenda neko presekao kablove koji su održavali nemačke vozove, podižući bauk za još jednu moguću zaveru Kremlja.

Drugi mogući scenariji sabotaže su, uznemirujuće, bezbrojni.

“Imamo mnogo gasovoda, nafte, imamo kablove za prenos podataka“, rekao je letonski premijer Krišjanis Karinš.

“Jednostavno treba da povećamo sopstvenu svest o tome šta bi moglo biti ranjivo“, rekao je on u telefonskom intervjuu, “a zatim ojačati odbranu naše potencijalno ranjive infrastrukture“.

NATO je ranije ove godine priznao u ažuriranom strateškom dokumentu da bi takvi „hibridni napadi“ mogli postati dovoljno ozbiljni da pokrenu klauzulu člana 5 vojne Alijanse, koja kaže da je vojni napad na jednog saveznika napad na sve.

Govoreći u utorak, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je novinarima da je nakon incidenata na Severnom toku Alijansa „udvostručila“ svoje prisustvo u Baltičkom i Severnom moru i da saveznici „povećavaju bezbednost oko ključnih postrojenja“.

Ipak, uprkos naporima proteklih godina da se poveća „otpornost“ širom NATO-a, stručnjaci i zvaničnici priznaju da su evropske infrastrukturne mreže toliko ogromne – i često u vlasništvu privatnih kompanija – da su mogućnosti vlada ograničene.

Nacionalne vlasti mogu povećati patrole, na kopnu i na moru – čime se pojačava odvraćanje – ali čak ni tada nije izvodljivo sve pratiti. Tu je i sajber pretnja, kao još jedna dimenzija.
“Veoma je teško unapred proceniti gde i kako može doći do napada i doneti zaštitne mere”, rekao je Braus. “Generalno“, dodao je, “svi smo ranjivi“.

Kupovina vremena

Dok Putin naizgled podiže ulog, stručnjaci kažu da on takođe verovatno pokušava da kupi vreme, nadajući se da će hladna zima promeniti dinamiku sukoba i da će se Zapad na kraju umoriti od naoružavanja i finansiranja Ukrajine.

“Putin je prešao sa pristupa ‘kako da ovo dobijem’ na pristup ‘kako da izbegnem da ovo izgubim’, smatra Mark Galeoti, viši saradnik na Kraljevskom institutu u Londonu koji se godinama bavi izučavanjem ruske istorije i bezbednosnih poslova. Po njemu je pristup ruskog lidera “strateško strpljenje”.

"Rusija gubi rat, šta ćeš sad Putine"? 5
Foto: EPA-EFE/ARKADY BUDNITSKY

 

Putinov potez da privuče nekoliko stotina hiljada novih Rusa u borbu je deo ovog trika, tvrde stručnjaci.

“Cela svrha ovoga je razmena mrtvih tela za vreme“, rekao je Hodžis, bivši američki komandant.

Zapadni lideri su svesni da se Putin kladi na ratni zamor i visoke cene energenata kako bi smanjio interesovanje javnosti za podršku Ukrajini. Kao odgovor, u zapadnim prestonicama postoji osećaj da saveznici Ukrajine moraju da razviju sopstvenu dugoročnu strategiju i da i dalje smatraju Putina uprkos neuspesima vitalnom pretnjom.

“Problem je“, kaže jedan visoki zapadnoevropski diplomata, “što on još uvek jak ili ima snažne sposobnosti na raspolaganju. Naš odgovor na nepredvidljivost može biti samo predvidljivost. To je ono što smo osigurali proteklih meseci.”

Posmatrači Rusije su takođe upozorili da duga igra Moskve – bilo pod Putinom ili mogućim budućim režimom – može ići daleko izvan Ukrajine. Rusija ima dugu istoriju podsticanja nemira u inostranstvu, sa posebnim fokusom na bivše sovjetske zemlje duž istočne ivice EU.

“Verujem da moramo biti spremni za dalju eskalaciju“, rekao je Danijel S. Hamilton, bivši američki zvaničnik koji je sada viši saradnik na Institutu za spoljnu politiku SAIS.

Pretnje apokalipsom

Govori se o mogućnosti nuklearnog rata – koncept koji se donedavno činio nezamislivim.

Specijalisti upozoravaju da nuklearna bomba ostaje najmanje verovatna opcija za Moskvu, bilo da se radi o taktičkoj nuklearki sa ograničenijom snagom, nuklearnoj bombi koja bi eksplodirala iznad vode kao demonstracija sile ili sveopštem nuklearnom napadu.

“Očigledno je da se razumljivo fokusiramo na nagoveštaje nuklearne upotrebe“, rekao je Galeoti. „Mislim da smo daleko od toga”.

Umesto toga, nuklearna retorika, prema zvaničnicima i stručnjacima, nudi taktiku zastrašivanja koja ima za cilj da uplaši ljude u Ukrajini i širom NATO zemalja koje podržavaju Kijev.

Zapadni lideri usvojili su dvosmerni pristup – ne dozvolite da nuklearna retorika diktira politiku Ukrajine i da istovremeno upozoravaju Moskvu na katastrofalne posledice koje bi proizvele sa bilo kojom nuklearnom akcijom.

“Ako Rusija može da zapreti nuklearnim oružjem kako bi obezbedila teritoriju koju je privremeno okupirala, onda smo svi – bilo ko od nas – podložni ucenama“, rekao je Karinš, letonski premijer.

“Dakle, šta dalje, Putine? Ruske trupe krenu u Moldaviju i prete nuklearnim napadom? A onda verovatno može ići dalje i dalje.“

Konsenzus je da Vašington mora da preuzme vođstvo u odvraćanju Putina da prekrši nuklearni tabu.

Velike zemlje poput Kine i Indije, koje pomažu da se ruska ekonomija održi na površini, takođe bi mogle da igraju ulogu.

Nuklearni napad bi neizbežno šokirao ionako drhtavi međunarodni sistem i globalnu ekonomiju, nešto što bi čak i ruski saveznici želeli da izbegnu.

Do sada su američki zvaničnici ostali namerno nejasni u pogledu svog plana odgovora, što ukazuje da je Vašington svoje mišljenje privatno preneo ruskim zvaničnicima. Očekivanja su da će reakcija SAD ne bi uključivala njihov nuklearni arsenal, ali da bi svakako bila teška.

“Rusija će postati najgora parija u svetu nego što su ikada bili“, obećao je Bajden u septembru, ne iznoseći detalje.

“Nisam siguran da bismo odgovorili istom merom“, rekao je Hamilton iz SAIS-a.  Ali ima „mnogo odgovora“, rekao je, koji bi „bili posledični“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari