Savetnik Zelenskog pozvao Bajdena da poseti Kijev 1Foto: EPA-EFE/JIM LO SCALZO

Ukrajinski zvaničnik pozvao je predsednika Džoa Bajdena da poseti Kijev sledeće nedelje rekavši “ne treba da se plašite – ako ste hrabri“.
Igor Žovka, glavni diplomatski savetnik ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, zamolio je američkog predsednika da lično poseti Ukrajinu kada bude putovao u Brisel na samit NATO sledeće nedelje.

On je objasnio da je ukrajinski predsednik “razočaran“ u SAD i NATO zbog odluke da ne uvedu zonu zabrane letova iznad ukrajinskog vazdušnog prostora i zamolio je Bajdena da pomogne u olakšavanju nabavke borbenih aviona i odbrambenih raketnih sistema.

“Ako NATO nije u mogućnosti da nam obezbedi humanitarnu zonu zabrane letova, dajte nam borbene avione, dajte nam protivraketne sisteme protivvazdušne odbrane“, rekao je Žovka u intervjuu za Si-En-En.

„Zelenski je o tome govorio u obraćanju američkom Kongresu. On o tome priča svakodnevno”. Žovka je takođe napomenuo nedavnu posetu trojice lidera drugih država Kijevu.

“Tri premijera tri prijateljske nacije – Poljske, Češke i Slovenije – posetili su, Kijev, i lično su se sastali sa predsednikom Zelenskim“, kazao je on.

„Pa zašto predsednik Bajden ne dođe u Ukrajinu da se sastane sa predsednikom?“

Na pitanje o opasnosti Bajdena da putuje u Kijev, Žovka je rekao: “Pa, definitivno je opasno kada imate rat protiv moje države, rat u Evropi.“

Nejasno je da li će Bajden prihvatiti poziv Žovke.

Ovih dana je najavljena nova pošiljka američkog oružja.

„Oružje će se u najskorije vreme naći na teritoriji naše zemlje. Govorimo o danima“, potvrdio je sekretar ukrajinskog Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu Aleksij Danilov u televizijskom intervjuu u subotu.

Saveznici Ukrajine isporučili su avione pune pošiljki oružja kako bi ojačali njihovu vojsku u borbi protiv ruske invazije. Rusija je kritikovala takve isporuke iz zemalja članica NATO-a.

Ukrajina i Zapad tvrde da ruska invazija posustaje delom zbog žestokog ukrajinskog otpora, lošeg planiranja i niskog morala među ruskim snagama.

Prema jednoj proceni američkih obaveštajnih službi, 7.000 ruskih vojnika, uključujući četiri generala, ubijeno je od ruske invazije 24. februara, a između 14.000 i 21.000 vojnika je povređeno u borbama.

Ministarstvo odbrane Moskve saopštilo je da je poginulo manje od 500 vojnika.

Ukrajinska vojska je takođe pretrpela velike gubitke, verovatno mnogo veće od 1.300 vojnika za koje je Kijev potvrdio da su poginuli.

Prema podacima ukrajinske vojske, Rusija je izgubila 466 tenkova, 115 helikoptera, 914 vozila, 95 aviona, 213 artiljerijskih sistema, 44 protivvazdušna oružja i 60 rezervoara za gorivo. Rusija nije odgovorila na poslednje procene Kijeva, a informacije nisu mogle da budu nezavisno proverene.

Procene dolaze kada je Rusija prvi put upotrebila svoju najnoviju hipersoničnu raketu tokom napada na Ukrajinu, rekao je vojni portparol.

Portparol ruskog Ministarstva odbrane Igor Konašenkov rekao je da su hipersonične rakete, poznate kao Kinžal, uništile podzemno skladište u kojem se nalaze rakete i  municija ukrajinskih trupa u zapadnoj oblasti Ivano-Frankivska.

Konašenkov je takođe rekao da su ruske snage koristile protivbrodski raketni sistem Bastion za napad na ukrajinske vojne objekte u blizini crnomorske luke Odesa.

Svetska zdravstvena organizacija saopštila je da je potvrdila 43 napada na bolnice i zdravstvene ustanove, sa 12 poginulih i 34 povređenih.

Američki državni sekretar Entoni Blinken rekao je u četvrtak da američki zvaničnici procenjuju potencijalne ratne zločine i da ako se potvrdi namerno gađanje civila od strane Rusije, doći će do “masovnih posledica“.

Generalna podsekretarka UN Rosemari Di Karlo, takođe je pozvala na istragu o civilnim žrtvama, podsećajući Savet bezbednosti UN da međunarodno humanitarno pravo zabranjuje direktne napade na civile.

Ona je rekla da su mnogi svakodnevni napadi u ukrajinskim gradovima “navodno neselektivni“ i uključuju upotrebu „eksplozivnog oružja sa širokim udarnim područjem“. Di Karlo je rekla da razaranja u Mariupolju i Harkovu „pokreću ozbiljne strahove od sudbine miliona stanovnika Kijeva i drugih gradova koji se suočavaju sa sve intenzivnijim napadima“.

Rečeno je da su se stotine civila sklonile u veliko pozorište u Mariupolju koje su ruske snage napale u sredu. U petak je njihova sudbina još uvek bila neizvesna, sa oprečnim izveštajima o tome da li je neko izašao živ iz ruševina.

Zvaničnici kažu da je komunikacija poremećena širom grada i da je kretanje otežano zbog granatiranja i borbi.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari