Zašto severnokorejski vojnici nastavljaju da lutaju preko najčuvanije granice na svetu? 1Foto: EPA-EFE/YONHAP SOUTH KOREA OUT

Ne verujte imenu pošto bi Demilitarizovana zona između dve rivalske Koreje mogla biti najnaoružanije mesto na svetu, piše Time. 

Dva miliona mina, ograde od bodljikave žice, tenkovske zamke i desetine hiljada vojnika iz obe zemlje patroliraju na podeljenom zemljištu dužine 248 kilometara i širine četiri kilometra.

Severnokorejski vojnici nastavljaju da lutaju preko linije koja razdvaja sever od juga, uzrokujući da Južna Koreja ispali hitce upozorenja po treći put ovog meseca.

Čini se da je kratak odgovor žbun: zbog bujnog lišća, Severnokorejci možda nisu videli znakove koji označavaju tanku vojnu demarkacionu liniju koja deli DMZ na severnu i južnu stranu.

Ali to je takođe samo najnoviji ulazak u dugu, često nasilnu istoriju jedinstvene granice postavljene nakon Korejskog rata 1950-53.

Završilo se primirjem, umesto mirovnim sporazumom, ostavljajući Korejsko poluostrvo podeljeno i tehnički još uvek u ratnom stanju.

Šta se desilo?

Južna Koreja je u petak saopštila da je prethodnog dana ispalila hice upozorenja kako bi odbila nekoliko severnokorejskih vojnika koji su nakratko prešli  demarkacionu liniju koja deli dve zemlje.

Zajednički načelnik štabova Seula rekao je da su se Severnokorejci povukli ubrzo nakon što su južnokorejski vojnici emitovali upozorenje i ispalili metke u vazduh  ali nisu odmah objavili više detalja.

Slični incidenti dogodili su se 9. i 18. juna, a svaki je uključivao oko 20 do 30 severnokorejskih vojnika koji su nakratko prešli liniju razgraničenja i povukli se ubrzo nakon što su Južnokorejci emitovali zvučna upozorenja i ispalili hice upozorenja.

Vojska Južne Koreje kaže da su upadi verovatno bili nesrećni slučajevi, napominjući da Severnokorejci nisu uzvratili vatru i da su se odmah povukli.

Kako izgleda linija razgraničenja?

Linija razgraničenja, u mnogim delovima DMZ, je jednostavno znak postavljen na štap ili komad betona.

Ljudi su ga i ranije prelazili, pod vrlo posebnim okolnostima, i obično u pograničnom selu Panmundžom.

Bivši predsednik SAD Donald Tramp prošetao je sa Kim Džong Unom. Prošle godine je američki vojnik suočen sa mogućom vojnom disciplinom prešao liniju na sever.

Izvan Panmundžoma, veći deo DMZ je divljina, ali je pod velikim nadzorom sa obe strane. I dok se linija razgraničenja može lako preći, veoma je teško to učiniti a da se ne primeti odmah.

Južna strana kopnene granice zaštićena je ne samo hiljadama vojnika, puškama i minama, već i gustom mrežom kamera, senzora pokreta i druge visokotehnološke opreme za nadzor.

Prekršaji su veoma retki i obično se brzo otkrivaju. Prebegi sa severa su takođe neuobičajeni duž kopnene granice sever-jug, iako su se često dešavali duž porozne granice Kine i Severne Koreje i povremeno u Žutom moru.

Budući da su zaraslo drveće i biljke možda zaklanjale znakove koji označavaju liniju razgraničenja, kaže Seul, severnokorejske trupe su možda prešle liniju a da toga nisu bile svesne.

Zašto toliko Severnokorejaca radi u Demilitarizovanoj zoni?

Odnosi između rivalskih Koreja su sada gori nego ranije.

Poslednjih nedelja došlo je do međusobnog sukoba koji je rezultirao psihološkim ratom u stilu hladnog rata. Obe strane su rekle da ih više ne obavezuje značajan vojni sporazum iz 2018. za smanjenje tenzija.

Severnokorejci duž granice, kaže Seul, postavljaju ono što se čini kao protivtenkovske barijere, ojačavaju puteve i postavljaju nagazne mine, čak i kada su eksplozije mina ubile ili ranile neodređeni broj severnokorejskih vojnika.

Izgradnja je počela oko aprila i možda predstavlja pokušaj da se obuzdaju Severnokorejci koji pokušavaju da prebegnu na jug, prema vojsci Seula.

Neprijateljstvo se može pogoršati kako Kim nastavi da ubrzava razvoj svog nuklearnog oružja i raketa i da se usaglašava sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom suočeni sa njihovim odvojenim, eskalirajućim sukobima sa Vašingtonom.

Vlada Južne Koreje osudila je u četvrtak sporazum Kima i Putina na njihovom ovonedeljnom samitu u kojem su dve nacije obećale da će jedna drugoj pomoći ako budu napadnute. Zauzvrat,

Seul je rekao da će razmotriti slanje oružja Ukrajini kako bi joj pomogao u borbi protiv ruske invazije.

Može li se ponoviti?

Moguće, posebno ako se severnokorejska gradnja nastavi duž linije razgraničenja.

Ali izgleda da obe strane nameravaju da obuzdaju svoj animozitet prema psihološkom ratu u koji se upuštaju.

Ipak, postoji zabrinutost da ih neprijateljstva guraju bliže direktnom vojnom sukobu. Koreje godinama nisu imale značajne razgovore i moglo bi im biti teško da uspostave dijalog dok rastu tenzije zbog razvoja nuklearnog oružja na Severu.

Neki analitičari kažu da je verovatnije da će slabo označena zapadna granica Koreje – mesto sukoba i napada proteklih godina – biti krizna tačka nego kopnena granica.

Kim je, tokom vatrenog govora u januaru, ponovio da njegova zemlja ne priznaje severnu graničnu liniju u Žutom moru, koju je na kraju rata izradila komanda UN-a predvođena SAD. Severna Koreja insistira na granici koja duboko zadire u vode koje kontroliše Južna Koreja.

Dok ogromno vojno prisustvo sa obe strane DMZ znači da godine ponekad prolaze bez incidenata, nasilje može brzo da izbije. Na primer, severnokorejski vojnici su 1976. godine ubili dvojicuoficira američke vojske.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari