Slovenija dobila skoro ceo Piranski zaliv

Predsednik Stalnog arbitražnog suda u Hagu Žilber Gijom, pročitao je deo presude u graničnom sporu Hrvatske i Slovenije, u kojoj se navodi da linija razgraničenja u zalivu mora da spoji kopnene granice na ušću reke Dragonje do tačke na kraju zaliva u Sloveniji, koja je na trostruko većoj daljini od Rta Madona u Hrvatskoj.

Kako piše Jutarnji list, Slovenci tvrde da je zaliv imao ulogu unutrašnjih voda Jugoslavije pre raspada države. S druge strane, Hrvatska tvrdi da to Jugoslavija nikada nije povukla crtu koja zatvara zaljev i nikada nije napravila službenu kartu. Dakle, Hrvatska tvrdi da zaliv nikada nije postao područje unutrašnjih voda. Tribunal se nije složio s tom tvrdnjom i zaključuje da je 1991. zaliv ipak bio deo unutrašnjih voda Jugoslavije.

– Slovenija smatra da je ceo zaliv njihov, dok Hrvatska tvrdi da ima pravo jurisdikcije na jugozapadnom dijelu zaljeva te da se sledi središnja crta razgraničenja – istakao je sudija.

Slovenci su dobili otprilike tri četvrtine zaliva, što će reći da je Hrvatska sigurno izgubila deo morske teritorije, navodi se u Jutarnjem listu.

Odlukom suda Slovenija nema izlaz na otvoreno more, pošto se njeno more u Piranskom zalivu graniči sa hrvatskim i italijanskim vodama. Međutim, Slovenci su dobili pravo da slobodno koriste za transport deo hrvatskog mora koje se graniči sa italijanskim, kako bi došli do međunarodnih voda u Jadranskom moru, gde je dozvoljen ribolov.

Uspostvljanje ovog koridora kroz hrvatske vode podrazumeva i slobodu navigacije, nadletanje i polaganje podzemnih cevi i kablova, kao i druga prava određena međunarodnim pravom. Te se slobode odnose na sve civilne i vojne brodove i avione pod svi zastavama, bez ikakve diskriminacija na osnovu nacionalnosti.

Sud je doneo odluku da granica u Istri sledi Dragonju i završava se na sredini kanala Sveta Odorika, što znači da zaoseci Škodelin, Bužini i Mlini-Škriljei kuća Joška Jorasa ostaju u Hrvatskoj.

Kako navodi N1, kada je u pitanju Sveta Gera, vrh Žumberačke gore, u blizini kojeg se nalazi vojni objekat nekadašnje JNA, koji je posle 1991. godine zauzela slovenačka vojska, on ostaje na hrvatskoj teritoriji.

Sud je saopštio da nema jurisdikciju da odluči o hrvatskom zahtevu da slovenački vojni kompleksi ne smeju da ostanu na hrvatskoj teritoriji.

Odlučeno je i da granice na Muri i Sutli idu katastarskom granicom, a u Murskom Središću sredinom reke Mure.

Premijer Hrvatske Andrej Plenković rekao je da Hrvatska neće primeniti presudu arbitražnog suda o graničnom sporu sa Slovenijom i dodao da očekuje od Slovenije da ne preduzima jednostrane poteze.

„Za nas ova arbitraža nema pravne učinke. Ostajemo spremni za razgovore sa Slovenijom o rešavanju tog otvorenog pitanja i ne očekujemo od Slovenije jednostrane odluke“, rekao je Plenković na konferenciji za novinare po objavljivanju presude suda u Hagu.

Slovenija je, s druge strane, saopštila da se odluka arbitražnog suda o graničnom sporu mora poštovati.

Za razliku od kopnenih, granice na moru između jugoslovenskih republika nisu bile određene, pa je to posle osamostaljenja bio glavni problem u odnosima Slovenije i Hrvatske. Za Ljubljanu je u tom sporu ključno pitanje granica u Piranskom zalivu i mogućnost direktnog kontakta Slovenije s otvorenim morem.