Srbija u zanosu zadovoljenja pravde

Do smirivanja situacije poslove u ambasadi će, kako se navodi, vršiti otpravnik poslova.

Ambasador Srbije u BiH Aleksandar Đorđević istog dana se nije odazvao pozivu predsedavajućeg Predsedništva BiH Željka Komšića na sastanak, jer, kako je naveo, tema razgovora nije spominjana „već sam pozvan da ‘pređem na kaficu'“, naveo je Đorđević.

Diplomatske tenzije izazvalo je hapšenje državljanina BiH Edina Vranja, bivšeg visokog službenika Federalne uprave policije (FUP), prilikom ulaska u Srbiju u nedelju po poternici raspisanoj 2018.

Na hapšenje Vranja ranije su reagovali članovi Predsedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović. Kako su kazali ovo predstavlja novi u nizu „sračunatih progona nad građanima BiH, koje vrše srpske vlasti“, zloupotrebljavajući, navode, princip univerzalne nadležnosti u procesuiranju ratnih zločina.

Stav srpskog člana Predsedništva BiH Milorada Dodika jeste da je Srbija suverena država sa nezavisnim pravosuđem, a da reakcije poput ovih „samo izlažu BiH javnom podsmehu u regionu“ i otkrivaju suštinu pravde o kojoj govore dva, kako je rekao, bošnjačka člana Predsedništva.

„Pohvalno je to što Srbija nastoji kazniti ratne zločince pa čak i kada je zločin počinjen u drugoj državi nad građanima druge države, čak i kada Srbija nema nikakvu vezu sa ratom u  BiH (jel’), čak i nakon što su mnogi presuđeni ratni zločinci od pravde godinama skrivali upravo u Srbiji, a neki se možda i danas još uvijek tamo kriju“, komentariše za Danas Ivana Marić, politička analitičarka iz Sarajeva, novu diplomatsku krizu BiH i Srbije.

Kako kaže, ovo nam ostavlja nadu da će Srbija, ponesena ovim zanosom za zadovoljenje pravde, „početi hapsiti i kažnjavati i  državljanje Srbije koji su osumnjičeni za ratne zločine u susjednim državama, kako one koji slobodno hodaju tako i one za koje se otvoreno sumnja da se od pravosuđa kriju u Srbiji“.

Marić ukazuje da za ratne zločine postoji princip univerzalne nadležnosti u procesuiranju ratnih zločina, bez obzira ko ih, protiv koga je i gde počinio. „Međutim, postoji i princip da se istoj osobi ne može suditi dva puta za isti zločin, a protiv Vranja je u Bosni i Hercegovini već ranije donijeta Naredba o neprovođenju istrage, koja je postala konačna“.

Ističe da je žalosno gledati reakcije i poteze vodećih političara iz BiH na ovo hapšenje koje pokazuje koliko su ispod „razine poslova za koje su nadležni“.

Pa tako, dodaje naša sagovornica, u medijima pročitamo vest da se „ambasador Srbije u BiH nije odazvao na službeni poziv Komšića, predsjedavajućeg predsjedništva BiH kako bi razgovarali o ovom problemu. Nakon toga, od ambasadora Srbije saznamo da nije ni dobio službeni poziv iz Predsjedništva BiH, kao što to nalaže diplomatski protokol, već da ga je Komšićev savjetnik pozvao da dođe na kafu, za koju on nije imao vremena“.

Ako je istina da je Komšić službeno pozvao ambasadora, a on se nije odazvao to bi, navodi Marić, bio dovoljan razlog „da mu se otkaže gostoprimstvo u BiH“. A ako je ambasador, dodaje, po ovako važnom pitanju, „umjesto službenog poziva člana Predsjedništva BiH, dobio poziv od njegovog savjetnika i to na kaficu, to je sasvim dovoljan razlog da se traži povlačenje člana Predsjedništva BiH“.

Međutim, ništa od toga se neće dogoditi, tvrdi Marić, osim što će „SDA i Komšić ovaj slučaj još danima razvlačiti po medijima kako bi se predstavili velikim patriotama, a za to vrijeme će Vranj morati sam da dokazuje svoju nevinost, koju je u BiH već prije nekoliko godina dokazao“.

Ovaj primer, zaključuje naša sagovornica, „najbolje oslikava bosanskohercegovačku vanjsku, ali i unutrašnju politiku“.

Na „uvrede“ iz BiH reagovao je juče i ministar policije Srbije Aleksandar Vulin navodeći da „kada god bi Srbija postupajući po zakonima uhapsila osumnjičenog za ratne zločine nad Srbima, povlačili su se ambasadori i bulaznilo bi se o srpskoj agresiji, a o žrtvama se ne bi progovorila ni reč“.

Naveo je i da su sve zemlje u kojima se devedesetih vodio građanski rat bile „poštene kao Srbija i da su sve sudile svojim sunarodnicima, danas bi mnogo manje zločinaca bilo na slobodi“, stoji u Vulinom saopštenju.

Razlozi hapšenja

Edin Vranj, koji je uhapšen u Srbiji pod sumnjom za ratne zločine na području BiH, dao je jutros iskaz u Tužilaštvu za ratne zločine u Beogradu. Vranj je u nedelju uhapšen zbog sumnje da je  kao „islednik u logoru u Goraždu učestvovao u maltretiranju i prebijanju ratnih zarobljenika srpske nacionalnosti koji su bili pripadnici Vojske Republike Srpske“ od januara 1993. do oktobra 1994.