Šta je taktičko nuklearno oružje i šta ako ga Putin upotrebi?

Putin je rat u Ukrajini okarakterisao kao egzistencijalnu bitku protiv Zapada koji, kako je rekao, želi oslabiti, podeliti i uništiti Rusiju.

Ovo nije prvi put da se Putin pozvao na nuklearno oružje u pokušaju suprotstavljanja NATO-u.

To nije još samo jedna vrsta oružja

Stručnjakinja za međunarodnu sigurnost, Nina Srinivasan Rathbun, pisala je za The Times of Israel.

Veliki ruski arsenal taktičkog nuklearnog oružja, koji nije regulisan međunarodnim ugovorima, te Putinova doktrina pretnje njihovom upotrebom podigli su napetosti, ali taktičko nuklearno oružje nije samo još jedna vrsta oružja na bojnom polju.

https://www.danas.rs/svet/ukrajinski-zvanicnik-najmanje-23-civila-ubijeno-u-ruskom-napadu-u-zaporozju/

Taktičko nuklearno oružje, koje se ponekad naziva i frontovsko ili nestrateško nuklearno oružje, dizajnirano je za upotrebu na bojnom polju – na primer, za suzbijanje nadmoćnih konvencionalnih snaga poput velikih formacija pešadije i oklopa.

Ovo je oružje slabije od strateškog nuklearnog oružja poput bojevih glava koje nose interkontinentalne balističke rakete.

Iako se stručnjaci ne slažu oko preciznih definicija taktičkog nuklearnog oružja, niža eksplozivna snaga, merena u kilotonama, te vozila za dostavu manjeg dometa često su karakteristike koje ih određuju.

Taktičko nuklearno oružje varira u snazi od jednog do 50 kilotona.

Snaga strateškog nuklearnog oružja kreće se od oko 100 kilotona do preko megatona, iako su tokom Hladnog rata razvijene puno jače bojeve glave.

Neusporedivo sa konvencionalnim bombama

Poređenja radi, atomska bomba bačena na Hirošimu imala je 15 kilotona, tako da su neka taktička nuklearna oružja sposobna izazvati rasprostranjeno uništenje.

Najveća konvencionalna bomba, Majka svih bombi (Mother of All Bombs) ili MOAB, koju su SAD bacile, imala je snagu od 0,011 kilotona.

Sistemi isporuke za taktičko nuklearno oružje imaju kraći domet, obično ispod 500 kilometara u usporedbi sa strateškim nuklearnim oružjem, koje je obično dizajnirano za prijenos preko kontinenata.

Budući da eksplozivna moć nuklearnog oružja male snage nije puno veća od one sve moćnijeg konvencionalnog oružja, američka vojska smanjila je svoje oslanjanje na njega.

Većina preostalih zaliha, oko 150 gravitacijskih bombi B61, raspoređeno je u Evropi.

Velika Britanija i Francuska potpuno su eliminirale svoje taktičke zalihe.

Pakistan, Kina, Indija i Sjeverna Koreja imaju nekoliko vrsta taktičkog nuklearnog oružja.

Veruje se da izraelski neprijavljeni nuklearni arsenal takođe uključuje taktičko oružje.

Rusija je zadržala više taktičkog nuklearnog oružja, procjenjuje se na oko 2.000 bojevih glava, te se više oslanjala na njega u svojoj nuklearnoj strategiji, uglavnom zbog manje naprednog konvencionalnog naoružanja i sposobnosti.

Gde Rusija može rasporediti taktičko nuklearno oružje?

Rusko taktičko nuklearno oružje može se rasporediti na brodovima, avionima i u kopnenim snagama.

Većina je postavljena na projektile zrak-zemlja, balističke projektile kratkog dometa, gravitacijske bombe i dubinske bombe koje nose taktički bombarderi srednjeg dometa ili na mornarička protubrodska i protupodmornička torpeda.

Ove se rakete uglavnom drže u rezervi u središnjim skladištima u Rusiji.

Rusija je ažurirala svoje sisteme lansiranja kako bi mogli nositi ili nuklearne ili konvencionalne bombe.

Postoji povećana zabrinutost zbog ovih sistema sa dvostrukom sposobnošću jer je Rusija koristila mnoge od tih raketnih sistema kratkog dometa, posebice Iskander-M, za bombardiranje Ukrajine.

Taktičko nuklearno oružje znatno je destruktivnije od svojih konvencionalnih pandana čak i pri istoj eksplozivnoj energiji.

Nuklearne eksplozije jače su od 10 do 100 miliona puta od hemijskih eksplozija i ostavljaju smrtonosne radijacijske padavine koje kontaminiraju vazduh, tlo, vodu i zalihe hrane, slično katastrofalnom topljenju nuklearnog reaktora u Černobilu 1986. godine.

Interaktivna simulacijska stranica NUKEMAP Alexa Wellersteina prikazuje višestruke učinke nuklearnih eksplozija pri različitim snagama.

Razlika između taktičkog i strateškog nuklearnog oružja

Za razliku od strateškog nuklearnog oružja, taktičko oružje nije usesređenoo na uzajamno uništenje kroz nadmoćnu odmazdu ili nuklearni kišobran odvraćanja radi zaštite saveznika.

Dok taktičko nuklearno oružje nije uključeno u sporazume o kontroli naoružanja, oružje srednjeg dometa bilo je uključeno u sada nepostojeći sporazum o nuklearnim bojevim glavama srednjeg dometa (bio je na snazi od 1987. do 2018.), koji je smanjio broj nuklearnog oružja u Europi.

I SAD i Rusija smanjile su svoje ukupne nuklearne arsenale s oko 19.000 odnosno 35.000 na kraju Hladnog rata na oko 3.700 odnosno 4480 u siječnju 2022.

Nesklonost Rusije da pregovara o svom nestrateškom nuklearnom oružju sprečila je nove napore u kontroli nuklearnog oružja.