Stiže nova "finansijska injekcija" od 60 milijardi dolara 1Foto:EPA ANATOLY MALTSEV

Narodna Republika Kina proširuje ekonomsko i političko prisustvo na afričkom kontinentu i najavljuje udvostručavanje finansijske pomoć i investicija.

Na prošlonedeljnom Forumu o saradnji Kine i Afrike (FOCAC) u Pekingu predsednik Si Đinping je pred više od 50 predstavnika afričkih državnika objavio da će Kina sa dodatnih 60 milijardi dolara podržati zemlje na drugom najprostranijem i najnaseljenijem kontinentu. Prethodno se Kina, na samitu FOCAC u Johanesburgu održanom 2015, obavezala na podršku od 60 milijardi dolara. Si je objasnio da finansijska podrška biti u obliku vladine pomoći, te investicija i ulaganja iz fodnova institucija i kompanija, što obuhvata 15 milijardi dolara u grantovima, beskamatnim i koncesionim zajmovima (tri puta više od iznosa obećanog 2015. godine). Takođe su obećane kreditne liije od 20 milijardi dolara, fond od 10 milijardi dolara za podršku razvoju, kao i pet milijardi dolara za finansiranje uvoza iz Afrike.

Treba naglasiti da je ovogodišnji samit dobio na težini, zbog sumnji analitičara u razvijenim državama Zapada, kao i u globalnim institucijama poput Međunarodnog monetarnog fonda, prema globalnim ambicijama Kine. Sve veće prisustvo Kine u Africi, pogotovo sa ambicioznom Inicijativom jedan pojas jedna put (BRI), povećalo je zabrinutost da bi afričke zemlje mogle da se suoče sa problemom otplate kineskih kredita korišćenih za izgradnju skupih infrastrukturnih projekata, što bi, s druge strane, omogućilo Kini da preuzme kontrolu nad strateškom imovinom u Africi. Tu sumnju odagnao je predsednik Si, koji je istakao da investicijama u Africi Kina ne nastoji da ostvari politički interes. „Kina ne postavlja nikakve političke uslove za ulaganja u Africi, niti se meša u unutrašnja pitanja afričkih zemalja. Samo narodi Kine i Afrike imaju pravo da komentarišu da li saradnja ide u dobrom smeru. Niko ne bi trebalo da na osnovu vlastitih pretpostavki i špekulacija, poriče značajna dostugnuća kinesko-afričke saradnje“, poručio je Si i dodao da su i kineske kompanije ohrabrene da ulože najmanje 10 milijardi dolara u Africi u narednih 10 godina.

Predsednik Ruande i predsedavajući Afričke Unije, Pol Kagame, konstatovao je da snažnija Afrika predstavlja priliku za investicije pre nego problem, ili pretnju. „Afrika nije igra u kojoj neko dobija sve, a drugi ostaje bez ičega. Naši rastući odnosi sa Kinom nikome ne štete“, naglasio je Kagame. Stav predsednika JAR Sirila Ramapose je da samit u Pekingu „pobija mišljenje da dolazi period novog kolonijalizma u Africi, kao što bi oni koji nas omalovažavaju želeli da verujemo“. On je ukazao da bi Kina i Afrika trebalo da rade na ujednačenijim trgovinskim odnosima, kako bi krajnji ishod bila obostrana korist. Sudeći prema najavama Kina će podići saradnju sa Afrikom na viši nivo, uključujući i rast uvoz proizvoda koji nisu sirovine. Kina je, inače, u prethodnih devet godina, bila najveći trgovinski partner Afrike, sa ostvarenih 170 milijardi dolara (u 2017) spoljno trgovinske razmene, što predstavlja rast 14 odsto. Poređenja radi, trgovinska razmena SAD sa Afrikom je prošle godine vredela 39 milijardi dolara. Si je najavio i unapređenje saradnju sa regionom u oblasti bezbednosti. Ocenjuje se da je Afrika od sve veće strateške važnosti za Kinu, a njena Narodnoslobodilačka armija je 2017. otvorila u DŽibutiju svoju prvu mornaričku bazu.

Prema oceni analitičara kineska obećanja, koja su se mogla čuti na Forumu u Pekingu, ukazuju na sve veći značaj Afrike za Peking, usred jačanja trgovinskog rata sa Vašingtonom. Čeng Čeng, iztraživač na Čongjang institutu za finansijske studije pekinškog Univerziteta Renmin, ukazao je na činjenicu da sve mnogobrojnije stanovništvo (blizu 1,2 milijarde) i širenje srednje klase čine Afriku sve atraktivnijim tržištem za kineski izvoz, mada ima i potencijala za povećanje uvoza poljoprivrednih proizvoda iz Afrike. Dan uoči samita FOCAC, Kina i Mauricijus su završili pregovore i bilateralnom sporazumu o slobodnoj trgovini, prvi te vrste između Kine i jedne afričke države. Ros Entoni, direktor Centra za studije Kine na Univerzitetu Stelenboš u Južnoj Africi, zaključio je da ima prostora za rast i unapređenje saradnje između Kine i Afrike. Usred blagog usporavanja rasta privrede u Kini, mediji u Pekingu, pak, ukazuju na obostrane koristi saradnje sa Afrikom, kontinentom velikog tržišnog potencijala i ogromnih prirodnih resursa, kao što su sirova nafta, mangan i bakar.

U Africi nema dužničke krize

– Biću kristalno jasan, u Africi ne postoji dužnička kriza. Podsetiću da je Afrika 2017. ostvarila zbirni koeficijent duga u odnosu na ukupan bruto domaći proizvod od 37 odsto, što je za 22 odsto više nego 2010, ali još uvek prihvatljivo za države sa niskim primanjima. Kad je reč o kineskim zajmovima, koji su uglavnom namenjeni izgradnji infrastrukture, oni su preduslov za privlačenje stranih direktnih investicija. Africi su, nesumnjivo, potrebne kineske investicije, kako bi bio premošćen finansijski jaz od 68 milijardi do 108 milijardi dolara godišnje, koliko je potrebno da bi mogao da se održi kontinent tempa razvoja sličan onom u Kini od pre nekoliko decenija. Afričkim zemljama je preko potrebna infrastruktura. Uzima se sve više kredita, ali to je ispravan put – izjavio je Akinvumi Adesina, predsednik Afričke razvojne banke.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari