Svako deseto dete posle zemljotresa u Zagrebu pokazuje simptome anksioznosti i depresije

Gradska ustanova „Poliklinika za zaštitu dece i mladih“ na uzorku od 22 hiljade dece napravila istraživanje o mentalnom zdravlju dece i mladih na području grada Zagreba, i to godinu dana od prvog potresa, kao i mesec dana nakon drugog potresa.

Ovo istraživanje omogućilo je da roditelji dece kod koje su otkriveni određeni problemi dobiju savete i upute kako i što da dalje čine, i kome da se obrate.

„Mislimo da bi bilo dobro nastaviti s takvom praksom na nivou cele Hrvatske, a pogotovo na području koja su dodatno bila pogođena i zemljotresom“, smatra doktorka Mirela Šentija Knežević načelnica Gradskog ureda za zdravstvo Zagreba.

Mentalno zdravlje je jedan je od izazova i prioriteta i Svetske zdravstvene organizacije. Prošle sedmice obeležen je Svetski dan suicida, brojke su poražavajuće u celom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj.

Grad Zagreb se ovom problematikom bavi kontinuirano već nekoliko godina.

„Mi smo osigurali brojne programe pomoći i podrške deci i mladima na području grada Zagreba. Nastojimo uglavnom obezbediti besplatne programe, što znači da su dostupni roditeljima i deci bez uputa, uz prethodnu najavu“, kaže Šentija Knežević.

Svoje mentalne probleme djeca vrlo često skrivaju, i to je vrlo teško prepoznati.

„Vrlo je važno da oni koji su u najbližem okruženju deteta prepoznaju kad se nešto s detetom događa. To su pre svega roditelji, ali i učitelji, nastavnici i stručne službe u školama. Što se tiče roditelja, vrlo je važno graditi odnos poverenja s detetom i slušati šta dete govori. Nije dobro ako se problem na koji dete upućuje zanemaruje, minorizira ili ignoriše. Prisutnost roditelja u životu dteta vrlo je važna za prevenciju svih mentalnih poremećaja, i poremećaja zavisnosti u mlađem dobu“, objašnjava Danijela Štimac Grbić, doktorkaa medicine i voditeljka Odeljenja  za mentalno zdravlje i prevenciju zavisnosti pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Napominje kako je važno edukovati i nastavnike i stručne službe kako bi mogli rano prepoznati prve znakove mentalnog poremećaja kod deteta, te kako trebaju postojati jasno izrađeni protokoli za reagovanje.

„Hrvatski zavod za javno zdravstvo u okviru programa ‘Živeti zdravo’ sprovodi program ‘Pomozi da’, kojem je cilj edukacija nastavnika i stručnog osoblja u školama. Program ima rezultate, evaluacije su izvanredne“, kaže ona.

Važno razumeti da su mentalni poremećaji izlečivi i oporavak je moguć. Adolescentske krize su česte i one se mogu uspešno prebroditi. Oni koji su prva pomoć i podrška su roditelji, zatim psiholozi i stručni suradnici u školama, a bolnica je na kraju u tom sistemu, napominje Štimac Grbić.