„Sve ovo podseća na aktivnosti Tribunala za bivšu Jugoslaviju“: Sagovornici Danasa o nalogu za hapšenjem Šojgua i Gerasimova

Šojgu, ministar odbrane Ruske Federacije u vreme počinjenja krivičnog dela i Gerasimov, načelnik Generalštaba Oružanih snaga Ruske Federacije i prvi zamenik ministra odbrane Ruske Federacije u vreme počinjenja krivičnog dela, odgovorni za ratni zločin usmeravanja napada na civilne objekte (član 8(2)(b)(ii) Rimskog statuta) i ratni zločin nanošenja prekomerne štete civilima ili štete na civilnim objektima (član 8(2)(b)(iv) Rimskog statuta), i zločin protiv čovečnosti nehumanih dela iz člana 7(1)(k) Rimskog statuta.

Sudi se Asanžu a ne odgovornima za rat u Iraku

Prema mišljenju Boža Kovačevića, nekadašnjeg ambasadora Hrvatske u Rusiji, u pitanju su koraci koje kolektivni Zapad preduzima u okviru svoje koncepcije nanošenja strateškog poraza Rusiji.

„Sasvim je u redu da tužitelji Međunarodnog suda podnesu prijave protiv osoba odgovornih za zločine, ali je jasno da takvi sudovi mogu funkcionirati tek nakon što se rat završi i nakon što bude jasno tko je pobjednik. Takvi sudovi sude poraženima“, naglašava Kovačević za Danas.

Kako kaže, Zapad je zauzeo političko stajalište prema kojem se sa Rusijom ne pregovara.

„Znamo da je odmah nakon početka ruske agresije na Ukrajinu predsjednik (Džo) Bajden izjavio da je (Vladimir, predsednik Rusije) Putin terorist. To znači da se s Putinom ne pregovara i to je imalo svoje poslijedice. Ukrajina je u Istanbulu dala svoj prijedlog mirovnog sporazuma koji je Rusija bila spremna prihvatiti, ali je Zapad zabranio Ukrajini daljne pregovore“, podseća Kovačević.

U tom kontekstu, nastavlja, treba sagledati i nedavno održanu konferenciju u Švajcarskoj.

„I ta je konferencija bila organizirana onako kako sile pobjednice poslije rata nameću porženima svoje uvjete. Takav pristup ne odgovara stvarnosti. Rat u Ukrajini nije završen i još nema ni pobjednika ni poraženih“, ističe naš sagovornik.

Prema Kovačevićevim rečima, intuitivno je sasvim u redu da se pokreću takvi postupci.

„Ali ako pogledamo u povijest, onda ćemo se sjetiti da je američki predsjednik izdao nalog za napad Irak 2003. godine bez odobrenja Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, i da su tamo počinjeni mnogi zločini, o čemu je između ostalog, i Vikiliks objavljivao. Ali sudi se (Džulijan) Asanžu a ne onima koji su po zapovjednoj odgovornosti trebali odgovarati“, ukazuje Kovačević.

Kako dodaje, nema nikakvih izgleda da ovi sudski nalozi budu provedeni u delo i više ih treba smatrati političkim instrumentima daljeg pritiska Zapada na Rusku Federaciju.

Kovačević podseća da Rusija, Kina i SAD nisu potpisnice Rimskog statuta.

„Tako da su izgledi da se provedu sudski postupci protiv dužnosnika iz bilo koje od te tri stalne članice Vijeća sigurnosti UN – gotovo nikakvi“, naglašava Kovačević.

Pažnja Suda i međunarodne zajednice nije opala

Branka Latinović, bivša ambasadorka, za naš list ističe da nalog za hapšenjem dvojice ruskih zvaničnika nije iznenadjenje.

„To predstavlja nastavak procesa koji je otpočet, nakon što je MKS otvorio postupak za istraživanje i procesuiranje zločina počinjenih tokom rata u Ukrajini. Sam taj proces otpočeo je izdavanjem naloga za hapšenje ruskog Predsednika Putina i posle nekog vremena izdaju se novi nalozi. Šojgu i Gerasimov se očito terete za zločine počinjene u Ukrajini, nakon sto je Gerasimov preuzeo i komandovanje vojnim operacijama u Ukrajini, te da je trebalo vremena da se prikupe dokazi“, primećuje Latinović.

Prema njenom mišljenju, to potvrđuje da interes i pažnja Suda, kao i međunarodne zajednice nije opala, već se nastavlja.

„Ona će trajati sve dok traje rat u Ukrajini, a i kasnije. Sve ovo podseća na aktivnosti Tribunala za bivšu Jugoslaviju, a čije su se prve optužnice pojavile još dok su trajala ratna dejstva na prostoru nekadašnje Jugoslavije“, zaključuje Latinović.