"Svet će na kraju 21. veka imati za 200 miliona manje stanovnika": UN objavile izveštaj o svetskoj populaciji 1Foto: EPA-EFE/MAST IRHAM

Svet će na kraju 21. veka imati za 200 miliona manje stanovnika nego što se ranije očekivalo, sudeći prema izveštaju UN u kojem se ističe dramatičan uticaj pada nataliteta na globalnu populaciju.

U novom izdanju izveštaja „Perspektive svetske populacije“, koji UN objavljuje svake dve godine, navodi se da će broj stanovnika u svetu porasti sa 8,2 milijarde u 2024. na maksimum od oko 10,3 milijarde u 2080. da bi zatim pao na oko 10,2 milijarde na kraju veka.

U prethodnom izdanju izveštaja, iz 2022, prognoziralo se da će globalna populacija 2080. dostići maksimalne 10,4 milijarde i ostati na tom nivou do 2100.

„Demografski pejzaž je u velikoj meri evoluirao“, rekao je podsekretar za ekonomska i socijalna pitanja u UN Li Đunhua dodajući da se vidi nešto brži pad nataliteta u nekim regionima sa visokom plodnošću, preneo je danas Fajnenšel tajms.

U više od polovine zemalja prosečan broj živorođenih po ženi već je ispod 2,1, što je nivo na kome je populacija stabilna.

Istovremeno je u petini jurisdikcija obuhvaćenih izveštajem, uključujući Kinu, Italiju, Južnu Koreju i Španiju, bilo manje od 1,4 živorođene dece po ženi, što je nivo koji UN smatra „ultra niskim“.

Direktor Vitgenštajnovog centra za demokratiju i globalni ljudski kapital iz Beča Volfgang Luc rekao je da pad stope fertiliteta „verovatno ima veze sa vrednosnim promenama u mlađoj generaciji za koju su deca očigledno manje važna kao ključna dimenzija uspešnog života nego u prethodnim generacijama“.

Izveštaj UN pokazao je i da je u 63 jurisdikcije koje su činile 28 odsto svetske populacije u 2024, uključujući Kinu, Nemačku i Japan, broj stanovnika dostigao maksimum pre 2024, preneo je Fajnenšel tajms.

Do 2100. evropska populacija će opasti za 21 odsto sa maksimuma u 2020, što će biti najveći pad nekog kontinenta, navodi se u izveštaju.

Dalje se ukazuje da bi pad stanovništva mogao da pomogne u ublažavanju klimatskih promena smanjenjem tražnje ugljenično intenzivnih aktivnosti a neki ekonomisti ukazuju na smanjenje pritisaka na stanovanje, infrastrukturu i usluge.

Međutim, smanjenje radno aktivne populacije i veći udeo starijih ljudi biće dodatni pristisak na javne finansije.

„Problem je što sa manje radnika imate manji rast i manje poreza i što je za više nesposobnih starih ljudi potrebno obezbediti više nege, lekova i blagostanja“, upozorio je profesor Londonske škole ekonomije Čarls Gudhart.

UN su pozvale društva koja brzo stare da koriste tehnologiju da unaprede produktivnost, podstiču celoživotno učenje i stvaraju mogućnosti za produženje radnog angažovanja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari