
Američki predsednik Donald Tramp objavio je danas materijale u vezi sa ubistvom bivšeg predsednika Džona F. Kenedija kako bi ispunio svoje predizborno obećanje o većoj transparentnosti u vezi sa kobnim događajem u Teksasu.
Prva serija elektronskih kopija dokumenata pojavila se na vebstranici Nacionalnog arhiva SAD, a očekuje se da će više od 80.000 biti objavljeno nakon što su advokati Ministarstva pravde proveli sate da ih čiste, prenosi Index.hr.
Šta je u dokumentima?
Digitalni dokumenti, uključujući prethodno poverljive beleške, nude uvid u klimu straha koja je karakterisala odnose SAD sa Sovjetskim Savezom ubrzo nakon Kubanske raketne krize 1962. godine, koja je umalo dovela do nuklearnog rata.
Međutim, objavljivanje dokumenata će verovatno zaintrigirati ljude koji su dugo bili fascinirani dramatičnim periodom istorije, atentatom i samim Kenedijem.
Mnogi dokumenti tiču se rada istražitelja koji su nastojali da saznaju više o vremenu koje je ubica Li Harvi Osvald proveo u Sovjetskom Savezu i da prate njegovo kretanje u mesecima pre ubistva Kenedija u Dalasu 22. novembra 1963. godine.
Nema odstupanja od zvanične verzije događaja
Prvobitni pregled materijala nije pokazao odstupanje od zvanične verzije događaja.
Trampov sekretar za zdravstvo Robert F. Kenedi mlađi, sin Roberta Kenedija i nećak Džona F. Kenedija, rekao je da veruje da je CIA umešana u smrt njegovog strica, optužbu koju je agencija odbacila kao nepotkrepljenu.
Džek Šlosberg, unuk JFK-a, napisao je juče na društvenoj platformi „X“: „Trampova administracija nije upozorila nikoga u porodici predsednika Kenedija na tu publikaciju.
„Ne očekujem nova otkrića“
Frederik Logevall, profesor istorije na Harvardu, koji je napisao knjigu o JFK-u, rekao je za Rojters da bi novi dokumenti mogli da upotpune sliku atentata.
„Vredi toga kada dobijete svu dokumentaciju, idealno u necenzurisanom obliku. Ali ne očekujem dramatična nova otkrića koja suštinski menjaju naše razumevanje događaja“, napisao je on u mejlu.
Jedan dokument pod nazivom „tajna“ je intervju koji je sa Li Vigrenom, zaposlenom u CIA-i, vodio istražitelj Vorenove komisije o nedoslednostima u materijalima koje su Stejt department i CIA dali komisiji o brakovima između sovjetskih žena i američkih muškaraca.
Ubica je u vreme ubistva bio oženjen sovjetskim državljaninom
U vreme atentata, Osvald je bio oženjen sovjetskom državljankom Marinom Osvald.
Dokumenti Ministarstva odbrane iz 1963. tiču se Hladnog rata ranih 1960-ih i aktivnosti Sjedinjenih Država u Latinskoj Americi, gde su pokušale da potisnu podršku kubanskog lidera Fidela Kastra komunističkim snagama u drugim zemljama.
Objavljeni dokumenti sugerišu da Kastro ne bi išao toliko daleko da izazove rat sa SAD ili eskalira tenzije do tačke „koja bi ozbiljno i odmah ugrozila Kastrov režim“.
„Čini se vjerovatnijim da bi Kastro mogao povećati svoju podršku subverzivnim snagama u Latinskoj Americi“, navodi se u dokumentu.
Jedan dokument iz siječnja 1962. otkriva detalje strogo povjerljivog projekta nazvanog Operation Mongoose ili jednostavnije „kubanski projekt“, što je bila kampanja tajnih operacija CIA-e i sabotaže usmjerene protiv Kube, a autorizirao ju je Kennedy 1961. s ciljem svrgavanja Castrovog režima.
Trump je potpisao izvršnu uredbu o objavljivanju dokumenata nedugo nakon stupanja na dužnost u siječnju te je američki Savezni istražni ured (FBI) pronašao tisuće novih dokumenata vezanih za atentat na Kennedyja u Dallasu.
„Maksimalna transparentnost“
U žurbi da sprovede Trampovu naredbu, Ministarstvo pravde SAD naredilo je nekim od svojih advokata koji se bave osetljivim pitanjima nacionalne bezbednosti da hitno pregledaju materijale o atentatu, navodi se u mejlu poslatom u ponedeljak uveče i koji je video Rojters.
„Predsednik Tramp uvodi novu eru maksimalne transparentnosti“, rekla je direktorka Nacionalne obaveštajne službe Tulsi Gabard na društvenoj platformi Ks.
Alis L. Džordž, istoričarka koja je napisala knjigu o atentatu na Kenedija, rekla je da američka radoznalost u vezi sa ubistvima i pitanja o transparentnosti vlade doprinose „osećaju da među ovim dokumentima moraju biti skriveni važni dokazi“.
Ali ona je rekla da vladini dosijei verovatno neće rešiti pitanja koja ljudi još uvek imaju. „Mislim da će možda biti još objavljenih dokumenata“, rekla je ona.
„Stvarno sumnjam da će uključiti velika otkrića. Izveštaj Vorenove komisije je dobro urađen, ali je urađen u vreme kada su mnogi ključni igrači bili živi. Mnogo je teže pronaći istinu kada je većina ljudi koji su uključeni mrtvi.“
Kenedijevo ubistvo je pripisano samo jednoj osobi, Osvaldu. Ministarstvo pravde i druge agencije savezne vlade potvrdile su taj zaključak u narednim decenijama.
„Ljudi koji očekuju velike stvari biće razočarani“
Ali ankete pokazuju da mnogi Amerikanci veruju da je njegova smrt rezultat zavere.
Stručnjaci sumnjaju da će nove informacije promeniti činjenice da je Li Harvi Osvald pucao na Kenedija sa prozora skladišta školskih udžbenika dok se predsednikova povorka vozila kroz Dili Plazu u Dalasu.
„Ljudi koji očekuju velike stvari gotovo će sigurno biti razočarani“, rekao je Lari Sabato, direktor Centra za politiku Univerziteta Virdžinije, koji je napisao knjigu o atentatu.
Da li je CIA znala za Osvaldova putovanja u sovjetsku ambasadu?
On je rekao da bi neke od stranica mogle jednostavno biti repost ranije dostupnog materijala sa nekoliko reči cenzurisanih. Jedno otkriće koje dokumenti mogu da sadrže jeste da je CIA bila svesnija Osvalda nego što je ranije tvrdila.
Naime, ostaju pitanja da li je CIA znala za Osvaldova putovanja u Meksiko Siti šest nedelja pre atentata. Tokom tog putovanja, Osvald je posetio sovjetsku ambasadu.
Tramp je takođe obećao da će objaviti dokumente o ubistvu aktiviste za građanska prava Martina Lutera Kinga mlađeg. i senator Robert Kenedi, ubijen 1968. Predsednik je dao dodatno vreme da napravi plan za njihovo oslobađanje „Ljudi su čekali na ovo decenijama“, rekao je Tramp.
Biće veoma zanimljivo“, dodao je on.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.