Vesli Klark: Kušnerov projekat na mestu Generalštaba je izdaja SAD 1Foto: N1/printscreen (arhiva)

Američki general Vesli Klark, koji je bio na čelu snaga NATO-a u vreme bombardovanja SR Jugoslavije 1999. godine, izjavio je za CNN da je učešće kompanije Džareda Kušnera u izgradnju kompleksa na mestu Generalštaba u Beogradu, koji bi uključivao i memorijal žrtvama NATO agresije, izdaja SAD.

Klark je u izjavi za CNN rekao da misli da je sjajno investirati u Srbiji, ali da se protivi izgradnji memorijanlog centra na mestu Generalštaba.

„Prvo, ta zgrada je, koliko nam je poznato, bila prazna kada smo je pogodili. Drugo, to nije bila NATO agresija, to je bila kulminacija dugogodišnjih diplomatskih napora da se srpski diktator Slobodan Milošević ubedi da ne ubija sopstvene građane u delu Srbije poznatom kao Kosovo“, rekao je Klark.

Novinar CNN-a naveo je da je od kompanije „Afiniti partners“ (Affinitty Partners) Džareda Kušnera dobio kopiju ugovora sa Vladom Srbije u kom se uistinu ne pominje termin „NATO agresija“.

Iz Vlade Srbije je, po potpisivanju ugovora, s druge strane saopšteno da investitor ima obavezu da na istoj parceli izgradi Memorijalni kompleks posvećen svim žrtvama napada NATO-a na SRJ 1999. godine

„Naivno je i zabrinjavajuće postaviti spomenik NATO agresiji. To bi bila izdaja SAD, naše politike, hrabrih pilota koji su učestvovali u toj kampanji, diplomatkih napora. To nije bila agresija, već diplomatija koju je Milošević jedostavno odbio, kako bi se prestalo sa ubijanjem nevinih ljudi“, naglasio je Klark.

„Taj spomenik je deo ruske dezinformacione kampanje“

Rekao je kako je Slobodan Milošević sa nasiljem na Kosovu počeo 1998. godine, kada je ubijeno 60 članova porodice Jašari uključujuči, kako je naglasio, i žene i decu.

„Poslali smo Ričarda Holbruka da pregovara, ambasador Kristofer Hil je bio tamo i pregovarao, ja sam se sreo tri puta sa Miloševićem. Jedina stvar koju smo mogli da smislimo je bila: ‘Vidite, upozorićemo vas, molim vas ne počinjite ponovo. Upravo smo završili rat u Bosni, ne počinjite sve to iznova u Evropi!’ Rusi su došli, rekli su mu ne brini za NATO, i radi šta hoćeš – ubij te ljude. I tako je sve opet počelo“, naveo je Klark.

Rekao je i kako je sprska strana u Rambujeu bila čvrsta u stavu da neće da pregovara, već da će stvari rešiti na svoj način.

„NATO nije imao izbora, već da proba da zaustavi etničko čišćenje vrlo postepenom NATO kampanjom i naravno diplomatijom. I jesmo ga zaustavili“, poručio je Klark.

Istakao je da su Srbi „divni ljudi“, ali da se nikada nisu suočili sa onim što se dešavalo za vreme Miloševića.

„Koristio je nacionalizam protiv ostalih etničkih grupa u bivšoj Jugoslaviji, i to je isti obrazac koji vidimo danas kod Vladimira Putina. Znamo da je Srbija danas kanal za ruska nepočinstva u Evropi – da poremeti NATO, da poremeti EU, i pravljenje spomenika NATO agresiji deo je te ruske dezinformacione kampanje“, ocenio je Klark.

On je izrazio nadu da kompanija Džareda Kušnera ipak neće učestvovati u tom poduhvatu.

„Napravite hotel, napravite memorijal svim ljudima koji su stradali, što uključuje uglavnom Kosovare koje je ubila srpska policija, a ne NATO agresiji. Nije bilo NATO agresije“, naglasio je bivši komandant Alijanse, prenosi N1.

U Srbiji i ostavke zbog rušenja Generalštaba

Podsetimo, kompanija „Afiniti partners“ u vlasništvu Džareda Kušnera, zeta bivšeg predsednika SAD Donalda Trampa, potpisala je sredinom maja sa Vladom Srbije ugovor o revitlizaciji kompleksa bivšeg Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu (SSNO), koji se nalazi na uglu ulica Kneza Miloša i Nemanjine.

Taj kompleks koji je u javnosti poznatiji kao Generalštab projektovao je poznati jugoslovenski arhitekta Nikola Dobrović, i uživa status nepokretnog kulturnog dobra.

U međuvremenu je direktorka Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture prof. dr Dubravka Đukanović podnela je ostavku na tu funkciju nakon što je uslovljena da podnese predlog za skidanje zaštite sa zagrade Generalštaba ili da ode.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari