Više od 40.000 „divljaka“ čeka dozvole

Prema evidenciji Uprave za nekretnine u Crnoj Gori ima više 40.000 nelegalno izgrađenih objekata, a rok za podnošenje zahtjeva je 15. jul ove godine. Za razliku od ocjena koje se mogu čuti u javnosti da se taj proces sporo odvija, u Direktoratu za razvoj stanovanja Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore smatraju da nema razloga za zabrinutost. Oni u tom kontekstu podsjećaju da je potrebno pripremiti svu neophodnu dokumentaciju da bi se objekat prijavio za legalizaciju, a ima i građana koji čekaju da vide kako će se taj proces odvijati, kao i onih koji nijesu dovoljno upućeni. Iz resornog ministarstva upozoravaju da neće biti prolongiranja roka za podnošenje zahtjeva za legalizaciju, a svi koji se prijave do 15. jula moći će da legalizuju neformalnu gradnju i plate naknade za komunalije, kao i ostale troškove legalizacije, na više rata. Prema evidenciji Uprave za nekretnine Crne Gore najviše nelegalnih objekata ima u Podgorici -15.410, u Baru – 5.537, u Ulcinju – 4.898, u Tivtu – 2.253, u Bijelom Polju – 1.783, dok najmanje nelegalno izgrađenih objekata ima u opštini Plužine – samo šest.

Generalni direktor Direktorata za razvoj stanovanja u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Crne Gore, Marko Čanović, objašnjava za Danas kako izgleda procedura legalizacije.

– Da bi se objekat legalizovao mora biti izgrađen u skladu sa važećom planskom dokumentacijom, ili sa planom generalne regulacije, koji bi trebalo da bude usvojen tri godine nakon stupanja na snagu Zakona o planiranju prostora. To znači da će se u prvoj fazi postupak voditi samo za objekte koji su izgrađeni u skladu sa važećom planskom dokumentacijom, dok će za ostale postupak biti prekinut do donošenja plana generalne regulacije. Prvi korak je popunjavanje obrasca i izrada elaborata objekta koji se ovjerava i upisuje u katastar. Za one koji u zakonskom roku ne podnesu zahtjev predviđeno je plaćanje naknade opštini za korišćenje prostora, zatim uvećani poreza za bespravnu izgradnju i najzad uklanjanje objekta – kaže Čanović

Procjenjuje se da će prihodi od legalizacije premašiti 40 miliona eura. Visina naknade zavisiće od veličine objekta i zone u kojoj je izgrađen, ali i od toga da li je namjenjen stanovanju, zatim da li je sagrađen na državnom, ili na privatnom zemljištu. Naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta može se platiti u 240 rata, ako je riječ o objektu za osnovno stanovanje, odnosno u 120 rata – za ostale objekte. Dokaz o plaćanju ove naknade preduslov je za legalizaciju. U primorskim opštinama predviđena je i naknada za Regionalni vodovod a za izmirivanje te obveze odjednom predviđeni su popusti.

Divlja gradnja u Crnoj Gori, inače, ne datira od juče, a odgovornost za to snose i graditelji i država, koja nije usvajala planska dokumenta, niti je na vrijeme reagovala. Drastičan primjer divlje gradnje je naselje Park šuma u podgoričkom Zagoriču, koje je izgrađeno na državnom zemljištu. Međutim, to zemljište je nekada bilo u privatnoj svojini i moralo je da bude vraćeno bivšim vlasnicima, koji sada od vlasnika divlje sagrađenih kuća traže da kupe zemlju po cijeni od 30 do 40 eura po kvadratu. Oni ne pristaju na tu ponudu jer smatraju da je cijena visoka i da ih je država obmanula. Drastičan primjer ove svojevrsne ujdurme je slučaj jedne porodice, koja zato što nije mogla da plati zemljište na kojem je bespravno izgradila kuću, morala da se iseli i da kuću ustup nekadašnjem vlasniku zemlje.

Isti aršin i za strance

– Na osnovu studije slučaja pretpostavlja se da se broj nelegalno sagrađenih objekata kreće i do 100.000, što uključuje i prekoračenje građevinske dozvole. Detaljniju evidenciju imaćemo nakon realizacije tzv. kosog orto-foto snimka, koji će dati precizniji odgovor na pitanje koliko je objekata uzgrađeno bez dozvole, kao i kakva je njihova struktura. Činjenica je, takođe, da ne postoji evidencija nelegalnih objekata koji su u posjedu stranih državljana, ali je i za njih procedura legalizacije ista – kaže za Danas Marko Čanović, generalni direktor Direktorata za razvoj stanovanja u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Crne Gore.

Naknade na Žabljaku od dva do 48 evra

Na Žabljaku, prestonici zimskog turizma u Crnoj Gori, ima dosta nelegalno sagrađenih objekata, jer je ta planina atraktivna za odmor i zimi i ljeti. Nadležnoj službi u Opštini Žabljak do sada je podneto osam zahtjeva za legalizaciju. Prema Predlogu odluke, koji uskoro treba da bude usvojen na sjednici lokalnog parlamenta, iznos naknade za komunalno opremanje kreće se od dva do 48 eura po kvadratu, zavisno od zone u kojoj se objekat nalazi.

Broj nelegalnih objekata po opštinama

Podgorica -15.410

Bar – 5.537

Ulcinj – 4.898

Tivat – 2.253

Bijelo Polje – 1.783

Plužine – šest.

Izvor: Uprava za nekretnine Crne Gore