Za zaštitu životne sredine 1,4 milijarde evra 1Foto: Wikipedia

Na putu ka pristupanju Evropskoj uniji pregovaračko Poglavlje broj 27, koje se odnosi na zaštitu životne sredine, jedna je od najtežih prepreka za Crnu Goru, kako zbog standarda koje treba ispuniti, tako i zbog neophodnih finansijskih sredstava.

Stručne analize pokazuju da će Crnoj Gori, za ispunjavanje standarda u toj oblasti, do 2035. godine trebati 1,4 milijarde eura. Savjet ministara EU obavjestio je Crnu Goru da su sve članice EU (njih 28) ocjenile da je ta država u ovom momentu spremna da do kraja godine otvori pregovore o Poglavlju 27. Pregovaračko Poglavlje 27 sastoji se od deset oblasti: horizontalno zakonodavstvo, kvalitet vazduha, klimatske promjene, upravljanje otpadom, upravljanje vodama, zaštita prirode, industrijsko zagađivanje, civilna zaštita i zaštita od buke. u ovaj zahtjevan posao uključene su 33 institucije, a osim Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT) deo aktivnosti povjeren je i Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja.

O tome koliko je to skup posao govori i podatak da će samo u prečišćavanje komunalnih voda Crna Gora morati da uloži 550 miliona eura. Otpad je, takođe, jedno d gorućih problema kako zbog skromnog procenta reciklaže, tako i zbog ostavljanja smeća maltene gdje kome padne napamet. Prema procentu recikliranog otpada Crna Gora je daleko od evropskog prosjeka koji iznosi 50 odsto. Procjenjuje se da bi taj procenat Crna Gora mogla da dostigne do 2020. godine. U ovom trenutku najviše sakupljenog otpada reciklira se u Podgorici – 25 odsto, dok se u nekim opštinama može govoriti o manje od deset odsto prerađenog otpadnog materijala. Osim što je Crna Gora u recikliranju daleko od evropskih standarda na lošem je glasu i kad je riječ o odlaganju smeća, što je inače redovna pritužba turista, a i građana. Zbog toga i ministar održivog razvoja i turizma, Pavle Radulović, smatra da bi sa edukacijom o značaju očuvanja životne sredine trebalo početi još u vrtićima.

Kada je riječ o civilnom sektoru, koji se bavi zaštitom životne sredine, njihov stav je da bi trebalo aktivnije da se uključe u proces pregovaranja o Poglavlju 27. Tako, recimo, Jelena Marojević Galić iz NVO Grin hom smatra da donosioci odluka u Crnoj Gori životnu sredinu treba da stave na listu prioriteta što do sada nije bio slučaj.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari