Gde su Zapadni Balkan i Srbija u programima Trampa i Haris: Sagovornici Danasa o debati američkih predsedničkih kandidata i spoljnoj politici 1Foto: EPA-EFE/DEMETRIUS FREEMAN

Tokom debate dva američka predsednička kandidata, demokrate Kamale Haris i republikanca Donalda Trampa, veoma malo je bilo reči o spoljnoj politici.

To je, prema rečima sagovornik Danasa, i očekivano, s obzirom da američke birače najviše interesuju unutrašnja pitanja, poput ekonomije, dok su spoljnopolitički odnosi tu ‘na margini’.

Međutim, ono u čemu se mišljenja naših sagovornika razlikuju, jeste upravo značaj Zapadnog Balkana i Srbije u spoljnoj politici Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

Prema rečima Dragomira Anđelkovića, političkog analitičara, Srbija nije toliko bitna za američke izbore.

Gde su Zapadni Balkan i Srbija u programima Trampa i Haris: Sagovornici Danasa o debati američkih predsedničkih kandidata i spoljnoj politici 2
foto FoNet/Medija centar

„Nama se bave određeni državni službenici i delatnici nekih nevladinih organizacija i medija. Ukratko, potpuno smo nebitni za američke izbore te se nama niko neće ni baviti osim eventualno uzgred, kao ilustraciju za neku važniju stvar za njihov ishod“, objašnjava Anđelković.

On ističe da prosečnog američkog birača ne zanima spoljna politika.

„Prosečan američki birač nije previše zainteresovan za spoljnu politiku osim kada se radi o njenim najdirektnijim uticajima na sve ono što ga se vitalno tiče. Kada se radi o Srbiji i generalno Zapadnom Balkanu, oni su potpuno van vidokruga ogromnog dela američke javnosti“, ukazuje Anđelković.

Dragoslav Rašeta, istraživač organizacije Novi treći put, ističe da, s obzirom da je bila u pitanju prva debata između Haris i Trampa, ne treba da nas čudi što spoljnopolitičke teme nisu bile fokus debate.

Gde su Zapadni Balkan i Srbija u programima Trampa i Haris: Sagovornici Danasa o debati američkih predsedničkih kandidata i spoljnoj politici 3
foto Medija centar

„Građani SAD-a su hteli da čuju odgovore na goruće teme poput stanja ekonomije, abortusa, zdravstva i imigracije. Iako su oba kandidata govorila i o ratu u Ukrajini i situaciji na Bliskom Istoku, među debatnim pitanjima se nisu našla ni pitanja o Kini, glavnom suparniku Amerike“, naglašava on.

Rašeta podseća da je Džo Bajden, kada je postao 46. predsednik SAD, sa svojim timom izdvojio šest glavnih regiona na koje će se fokusirati spoljna politika Sjedninjenih Država, te da se na šestom mestu nalazi Zapadni Balkan.

„To je bilo pre ruske agresije na Ukrajinu, napada Hamasa na Izrael, konfrontacije Kine i Filipina i generalno deterioracije odnosa između SAD i Kine. Zato je nerealno očekivati da bi sledeća administracija mogla da izdvoji neke dodatne resurse za Balkan, ali to ne znači da je naš region zaboravljen“, ukazuje Rašeta.

U zaključku, objašnjava Rašeta, i dalje će fokus biti na evroatlantskim integracijama, energetskoj nezavisnosti regiona, i suzbijanju dezinformacionih kampanja od strane Rusije i Kine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari