Zašto Ukrajina želi da gađa mete u Rusiji zapadnim raketama dugog dometa?

Ukrajinski zvaničnici tvrde da je to oružje ključno da se oslabe kapaciteti Rusije da napada Ukrajinu i da se Moskva primora da pomjeri svoje resurse za vazdušne udare dalje od granice, piše AP, a prenosi Glas Amerike.

Rusija je upozorila da bi, ako se Ukrajini dozvole napadi oružjem dugog dometa, to smatrala ratnim činom. Takođe, zapadni partneri Ukrajine ne žele dodatnu eskalaciju tenzija sa zemljom koja posjeduje najveći nuklearni arsenal u svetu.

O kojem oružju je reč?

Rakete dugog dometa obuhvataju sisteme kao što su britanski „storm šedou“ (Storm Shadow) i sličan francuski SCALP ili američki vojni taktički raketni sistem, poznat pod skraćenicom ATACMS.

Ukrajina u međuvremenu jača razvoj svojih programa za oružje dugog dometa, uključujući dronove koji već mogu da pogode mete daleko unutar ruske teritorije.

Ukrajinske snage već koriste rakete „storm šedou“ koje se lansiraju iz vazduha i ATACMS, koje se ispaljuju sa kopna, za napade na vojne objekte i stratešku infrastrukturu na svojim teritorijama koje su pod ruskom okupacijom, ali ne i na samoj ruskoj teritoriji.

Njemačka već dugo odbija da pošalje svoje rakete dugog dometa TAURUS, iz straha od međunarodne eskalacije.

Kako napadi na Rusiju oružjem dugog dometa pomažu Ukrajini?

Ukrajina smatra da bi napadi na mete u Rusiji oružjem dugog dometa preokrenuli situaciju u ratu, s obzirom na to da bi mogla da gađa vazduhoplovne baze, skladišta sa zalihama i centre za komunikaciju stotinama kilometara udaljenim od granice.

Tvrdi da bi to pomoglo da se umanji nadmoć Rusije u vazduhu i da se oslabe njeni lanci nabavke neophodni za svakodnevne vazdušne napade na Ukrajinu – dronovima, raketama i snažnim kliznim bombama – i za održavanje kopnene ofanzive na ukrajinskoj teritoriji.

S obzirom na to da će zima vjerovatno usporiti taj napredak, kapaciteti za vazdušne udare oružjem dugog dometa imaće veći prioritet. Kijev želi da ponovo krene u ofanzivu da bi nadomjestio nedostatak ljudstva dvije i po godine od početka rata i da bi zaštitio teško oštećenu energetsku infrastrukturu.

Američki sekretar za odbranu Lojd Ostin sastao se prošle nedelje sa ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim i činilo se da ne prihvata zahtjev Kijeva, navodeći da Ukrajina već napade mete u Rusiji oružjem domaće proizvodnje.

Portpartol Pentagona Čarli Dic takođe je naveo da raketni sistem ATACMS ne predstavlja odgovor na glavnu prijetnju s kojom se Ukrajina suočava – a to su ruske klizne bombe koje se ispaljuju sa udaljenosti od više od 300 kilometara, van domašaja američkih raketa.

Da li će Zapad popustiti?

SAD i druge NATO članice podržavaju Ukrajinu slanjem oružja, obukom i finansijskom pomoći, ali istovremeno pokušavaju da izbjegnu direktni sukob sa Rusijom.

Kremlj upozorava da bi upotrebom zapadnih raketa na ruskoj teritoriji bila pređena crvena linija. To je ove nedelje ponovio i ruski predsednik Vladimir Putin.

Američki državni sekretar Entoni Blinken i britanski šef diplomatije Dejvid Lemi razgovarali su o tom pitanju ove nedelje u Londonu i tokom zajedničke posjete Kiijevu.

Javno se nisu obavezivali na promjenu politike o upotrebi oružja dugog dometa, ali su napomenuli da Rusija pokušava da dodatno promijeni strateški balans u Ukrajini kupovinom iranskih balističkih raketa dugog dometa.

Ukrajina navodi da je već prešla ruske crvene linije svojim upadom u ruski pogranični region Kursk. Zelenski je poručio da se nada da će saveznici donijeti „jake odluke“ kada se kasnije ovog mjeseca sastane sa Bajdenom.