Zbog sporne ikone sastanci sa Ukrajincima

U proteklom periodu, MIP BiH je za ovakvu mogućnost saznalo isključivo putem medijskih izvještaja, a o eventualnim aktivnostima po ovom pitanju, MIP BiH će, kao i uvijek do sada, blagovremeno informisati javnost – izjavio je danas za naš list Nebojša Regoje, ministar-savetnik za odnose sa javnošću Ministarstva spoljnih poslova BiH.

Prema njegovim rečima, predstavnici MiP BiH proteklih dana dva puta su imali susrete i razgovore sa otpravnikom poslova ambasade Ukrajine u Bosni i Hercegovini.

– Tokom prvog susreta 16. decembra 2020. uručena je diplomatska nota u vezi ikone koju je predsjedavajući Predsjedništva BiH poklonio Ministru inostranih poslova Ruske Federacije Sergeju Lavrovu na njihovom sastanku 14. decembra u Istočnom Sarajevu, prilikom njegove posjete Bosni i Hercegovini. Tokom drugog sastanka 18. decembra 2020. pomoćnik ministrice za bilateralne odnose je informisao ukrajinskog otpravnika poslova o preduzetim aktivnostima – da je predmetna nota dostavljena Predsjedništvu BiH radi dobijanja potrebnih informacija – kaže Regoje.

On nije želeo da komentariše pitanje Danasa ko se, prema protokolu, obraća Interpolu zbog istrage porekla sporne ikone i kakva je procedura, da li vlasti BiH imaju direktan pristup Interpolovoj bazi za umetnička dela, kakve će biti posledice ukoliko se ispostavi da je ikona pribavljena (ne)zakonito ili je kopija, pa čak i ako se našla u BiH legalno.

Regoje nije odgovorio ni ko u BiH odlučuje o poklonima kojima državni zvaničnici kao domaćini daruju goste iz inostranstva.

Prema pisanju zapadnih medija, koji su se pozivali na ruske izvore, MIP Ruske Federacije odlučio je da vrati BiH spornu ikonu svetog Nikole u okovu, navodno staru više od tri veka, za koju se pretpostavlja da je iz oblasti Luganska – istočnog dela Ukrajine koji je od 2014. pod kontrolom proruskih snaga.

Na zvaničnom sajtu ruskog MiP ni danas do zaključenja ovog izdanja našeg lista nije obavljena vest o vraćanju spornog Dodikovog poklona.

Povodom ovog „slučaja“ TV N1 objavila je da je od 1947. Generalni sekretarijat Interpola u Lionu „razvio vrlo efikasnu bazu podataka ukradenih umetnina radi bolje kontrole i zaštite kulturnih dobara“.

Isti izvor naveo je i da je „Baza Umetnička dela („Works of Art“) dostupna svim članicama Interpola, kao i da je od 2018. modernizovana novim sistemom unosa i pretraživanja“.