Željko Komšić: Srbija i Hrvatska ne mogu da podele BiH

A da kazne one koji dogovaraju podjele sa Draganom Čovićem (predsednik HDZ BiH), i biraju lagodan život u opoziciji dok se drugi bore za državu. Obišao sam desetine gradova u ovoj kampanji, vidim da i ljudi na terenu vrlo dobro razumiju kome su namjere čiste i ko čuva državu, kaže za Danas Željko Komšić, član Predsedništva Bosne i Hercegovine.

Komentarišući podatke da se za lokalne izbore prijavilo više od 30.000 kandidata, kao i više od 100.000 birača iz inostranstva, Komšić je rekao da je za „državu poput BiH, koja ima veliki broj građana koji žive širom svijeta, vrlo važno da zaštiti mogućnost glasanja iz inostranstva, naravno uz jedan vrlo kontrolisan proces“. Kako kaže, vrlo je optimističan da će ovaj domen u BiH biti uređen, „jer nakon dugo vremena imamo nezavisnu Centralnu izbornu komisiju, u kojoj ne mogu odlučivati Milorad Dodik i Dragan Čović“.

* Stranke koje se zalažu za građansku BiH uputile su poziv OEBS i Centralnoj izbornoj komisiji da spreče, kako kažu, „izborni inžinjering srpskih stranaka uoči lokalnih novembarskih izbora u toj opštini“. Kako to komentarišete?

– Mnogo je dokaza koji su se pojavili u javnosti kako postoji organizovan pokušaj da se ukradu izbori u nekim sredinama, pa tako i u Srebrenici, ali moramo pustiti institucijama da rade svoj posao, ovdje prvenstveno mislim na CIK BiH i policiju i tužilaštva. Vrijeme kada se moglo na izborima krasti se bliži svom kraju, a dolazi vrijeme kada će ljudi za takvo urušavanje demokratije i države ići u zatvor.

* Rekli ste da zvanični Zagreb i Beograd kontinuirano rade protiv BiH. U kakvim ste odnosima sa zvaničnim Zagrebom – predsednikom Milanovićem i premijerom Plenkovićem?

– Nema više niko, ni u BiH, ni u Srbiji i Hrvatskoj, kome nije vrlo jasna politika zvaničnog Zagreba i Beograda prema BiH. Bio je jedan period kada sam ja bio jedan od rijetkih ljudi koji je to govorio, sada to govore svi, otvoreno. Cilj je uspostavljanje trećeg entiteta, koji bi HDZ-u osigurao da nikada ne može izgubiti izbore, koji bi glas nekog Hrvata iz Hercegovine učinio pet puta vrednijim nego glas Bošnjaka ili Hrvata iz srednje Bosne, i koji bi za sva vremena podijelio i uništio BiH. Zvaničnom Zagrebu to odgovara kako bi zadržali kontrolu koju imaju u BiH putem HDZ-a, i kreirali jednu etnički čistu koloniju u južnoj BiH. A Dodiku i zvaničnom Beogradu to odgovara jer bi dodatno urušilo ideju BiH kao države, što njih primiče njihovom konačnom cilju. Ali to su sve samo njihove želje i fantazije. Nije ovo Bosna i Hercegovina koju su komadali devedesetih godina. Što se tiče Zokija i premijera Plenkovića, moji odnosi sa svim stranim državnicima ovise samo o jednoj stvari, njihovom odnosu prema BiH. Ako poštuju nezavisnu BiH, poštujem i ja njih. Ako ne…

* Nije vam se dopalo to što je Milanović primio Milorada Dodika u Zagrebu?

– Nema to veze sa dopadanjem, ja se ne bavim ličnim odnosima i drugarstvom. Ja to posmatram samo kao politički potez, a taj potez nam poručuje slijedeće: mi u Hrvatskoj mislimo da ste vi u BiH tri plemena, mi ne poštujemo vaš Ustav i vašu nezavisnost, i plan nam je da vas teritorijalno podijelimo. Neka se oni i dalje sastaju, i dalje planiraju podjelu BiH, to je njihov izbor. Ali nemojte da se pretvaramo da se radi o prijateljima građana BiH.

* Da li sebe više smatrate predstavnikom svih građana ili u prvom redu predstavnikom Hrvata?

– Predstavljanje jednog naroda je ideja koja je meni strana, a strana je i većini građana, pa i Ustavu. Mi biramo članove Predsjedništva iz reda nekog naroda, ali oni nisu tu da predstavljaju jedan narod, već sve građane BiH. Ja kada sam položio zakletvu sam preuzeo na sebe da vodim računa o svim građanima BiH, mene u tom kontekstu ne zanima ko je Hrvat, Srbin, Bošnjak ili Ostali, to su za mene moji sugrađani o kojima se moram brinuti. U ovom i leži suština mog sukoba sa političkim snagama aparthejda u BiH. Ja vjerujem da svi imamo ista prava, da nam etnička pripadnost ili vjersko opredjeljenje ne može davati više ili manje prava, i da svi moramo imati jednake šanse u ovom društvu. Ljudi protiv kojih se borim, a koji su uspjeli uvjeriti i neke u Sarajevu u svoju ideju, vjeruju kako neki ljudi vrijede manje zbog svoje vjeroispovijesti, kako se trebamo dijeliti i dizati granice, kako njima treba biti zagarantovana vlast poslije svakih izbora. Njihove ideje pripadaju stoljećima koja su prošla, zato i neće uspjeti u svojim namjerama.

* Verujete li da će BiH pristupiti NATO?

– Znam da ćemo ući.

* Nedavno ste vi i Šefik Džaferović, predsedavajući predsedništva BiH, na vanrednoj sednici u Sarajevu, glasali su za priznanje Kosova. Predlog nije usvojen jer je Dodik bio protiv. Šta očekujete dalje?

– U narednom periodu ne očekujem ništa, ali dugoročno su stvari čiste i jasne. Kosovo je već država, bez obzira da li Milorad Dodik mora da blokira priznanje ili ne. To je završena priča, to je budućnost koja se ne može promijeniti, sad samo treba vremena da to neki prihvate.

* Da li je „mini Šengen“ prihvatljiv za BiH?

– Usvajanjem deklaracija na nedavnom Samitu u Sofiji, kojim se stvara Zajedničko regionalno tržište (CRM), unutar sporazuma CEFTA i Transportne zajednice, što je dio Berlinskog procesa evropskih integracija, smatram kako je priča o „mini“ ili „malom Šengenu“ prevaziđena. Bosna i Hercegovina kao druga po snazi ekonomija u okviru regije Zapadni Balkan 6 (Western Balkan 6) ima sada otvoren prostor da uđe u zajedničko tržište sa svojim komparativnim prednostima, u kojima očekujemo određene rezultate unutar ekonomskog aspekta. To svakako podrazumijeva slobodno kretanje ljudi, roba, kapitala i usluga, u okviru CEFTA, ali ovoga puta pod nadzorom RCC-a (Savet za regionalnu saradnju) i sekretarijata CEFTA, što znači jedan niz aktivnosti u svakoj zemlji iz regije koje trebaju biti usmjerene na ispunjenju obaveza iz pomenutih sporazuma. To je mnogo šira priča od „mini Šengena“, tako da smo potpisivanjem deklaracija na Samitu u Sofiji, ušli u mnogo širu, ozbiljniju i za Bosnu i Hercegovinu kvalitetniju priču od „mini Šengena“. Imamo šta ponuditi i sa čime ući u zajedničko tržište, što znači da će naši privrednici imati otvoren prostor za plasman svojih proizvoda, kapitala i usluga, sa veoma važnim elementom slobode kretanja ljudi, u čemu Bosna i Hercegovina, kao suverena država vidi i svoj vlastiti ekonomski benefit.

Čestitka Bajdenu

– Džo Bajden je veliki, dokazani prijatelj države BiH i njenih građana. Većina građana BiH raduje se njegovoj pobjedi, jer ga pamtimo kao nekoga ko se snažno zalagao za odbranu suvereniteta države BiH, tokom agresije na našu državu. Ovom prilikom čestitam mu na pobjedi i želim uspješan mandat. Sa Bajdenom sam više puta imao priliku da se susrećem, i zvanično u institucijama države BiH i nezvanično u Sjedinjenim Američkim Državama. Svaki put sam se uvjerio u neupitnost njegove iskrene podrške našoj državi. Također, moram reći da je BiH imala i snažnu podršku administracije predsjednika Donalda Trampa, potpredsjednika Majka Pensa, i državnog sekretara Majka Pompea, koji su dali snažnu i odlučnu podršku u dostavljanju Godišnjeg nacionalnog programa u sjedište u NATO-a u Briselu, i to im nikada nećemo zaboraviti, jer smo time zakoračili na posljednje stepenice puta BiH u NATO. BiH nezaustavljivo i suvereno ide ka članstvu u NATO. Potpuno sam uvjeren da će novoizabrani predsjednik SAD u tom smislu biti još veća podrška, a da će otpori putu BiH ka NATO biti sve slabiji. Osim toga, lično sam obradovan pobjedom Bajdena koji je predstavnik jedne liberalne građanske demokratije, čija uvjerenja i sam dijelim, jer se time izrazito umanjuju šanse onih u BiH koji zagovaraju antiliberalne etničke politike koje su u sukobu sa zapadno-evropskim i američkim vrijednostima.