Dvorana Kulturnog centra Beograda(KCB) ovih dana je obeležila značajan jubilej – 50 godina rada. To je ujedno i jedini bioskop u gradu koji neprekidno radi 365 dana u godini. Takođe, Dvorana je poznata i kao „bioskop dobrog filma“, koji je odnegovao generacije filmofila, od kojih su mnogi potom postali i istaknuti filmski stvaraoci.


Jubilej je bio prilika da KCB na svečanosti dodeli nagrade i priznanja svima koji su pomogli rad bioskopa prethodnih godina, među kojima je najpre Dragan Veličković, kinooperater koji pola veka „pušta“ filmove iz projekcione kabine Dvorane. Takođe, u toku je i festival „Bolje je u bioskopu“, na kom se, pored ostalih, prikazuju filmska ostvarenja iz Danske, Švedske, Izraela, Francuske.

Mia David, direktorka KCB, u razgovoru za Danas povodom ovog jubileja, naglašava da se ta ustanova u poslednjih desetak godina prepoznaje i kao svojevrsni festivalski centar, jer se u njihovom bioskopu odvijaju svi značajni filmski festivali u Beogradu, kako oni koje inicira i realizuje sam KCB, tako i oni u kojima je on saorganizator i domaćin: Nordijska panorama, FEST, Festival dokumentarnog i kratkometražnog filma, BELDOKS, Slobodna zona, Festival autorskog filma, brojni festivali nacionalnih kinematografija, od kojih su festivali skandinavskih zemalja, španskog, nemačkog i austrijskog filma već dobili status redovnih filmskih manifestacija.

  • Dvorana KCB radi 50 godina, ali je danas jedinstvena po tome što je to jedina bioskopska sala koja od osnivanja nikada nije renovirana ili adaptirana. Da li će se uskoro nešto uraditi po tom pitanju?

Projekat adaptacije cele Dvorane je urađen 2010. godine. Bilo je predviđeno da se napravi multifunkcionalan prostor, da se unese dosta tehnike, ali je zbog krize sve to stavljeno „ad acta“. Nama su najveći problem tri stvari – klimatizacija, zvučna izolacija, te enterijer koji pola veka nije promenjen, osim što je prostor nekoliko puta okrečen. Ipak, uz pomoć gradskog Sekretarijata za kulturu uspeli smo da obezbedimo novac za zamenu sedišta i taj posao će se uraditi do kraja godine.

  • Povodom jubileja otvorena je i izložba „Sinemagija“ Goranke Matić?

Da, ona je do sutra otvorena, ali verujem da će biti produžena i da ćemo je kasnije opet vratiti. Fotografije koje su izložene slikane su u kino-kabini, koja je fantastičan dokument istorije, jer se razvijala 50 godina. Tu se mogu videti fotografije kako najstarije, tako i nove digitalne opreme. Takođe, izložene su i fotografije na kojima je Josip Broz Tito, zatim su tu i ikone, kalendari iz različitog perioda. Ta kabina je druga kuća našeg kinooperatera Dragana Veličkovića, koji je tu od samog početka rada Dvorane.

  • Pola veka rada Dvorane je prilika da se osvrnete i na rad KCB-a u celini. Da li ste zadovoljni sadašnjim stanjem?

Ponosna sam na KCB. Smatram da, imajući u vidu sve okolnosti, odlično funkcionišemo. Imamo više od 400 programa godišnje, što znači da se svakog dana ovde nešto dešava. S druge strane, nikada nemamo dovoljno novca, ali prihvatamo okolnosti takve kakve jesu i u tim okvirima se krećemo. Moram da napomenem da u KCB radi 51 osoba, od toga je 23 njih na budžetu Grada. To znači da mi svakog meseca moramo da zaradimo novac na tržištu. To uspevamo, pre svega, preko naših komercijalnih delatnosti – Beo izloga, pre nekoliko meseci smo otvorili i kafić, nešto novca donosi bioskop, a tu je i novac koji zarađujemo od izdavanja prostora.

  • Koliko je to teško?

Vremena su se promenila i finansiranje od Grada je, kada je reč o programskim sredstvima, simbolično, te je jasno da se sa tim novcem ne može puno uraditi. Iz tog razloga apliciramo na drugim mestima. Nekako se borimo… Sve to jeste teško, ali je, s druge strane, pomoglo KCB-u da se „otvori“ i da ovde dođu programi sa strane.

  • Da li postoji trajno rešenje za prostor gde je nekada, pored ostalog, bila knjižara „Stubovi kulture“?

Kada sam, pre tri i po godine, došla u KCB, imali smo pet zakupaca, a danas samo jednog. I zbog toga sam ponosna, jer smo imali velikih problema sa zakupcima. Prostor je jedan od naših najvećih resursa i mi, kao što sam kazala, od izdavanja zarađujemo za plate. Taj prostor je sada multifunkcionalan, razvija se na tri nivoa: za organizovanje potpuno komercijalnih događaja,ali bez namere da ga dugotrajno rentiramo, zatim za programsko-komercijalne i na kraju za programske događaje. U odnosu na to je i cenovnik za izdavanje. Za sada uspevamo da zaradimo.

Posećenost

Uprkos svim nepovoljnostima i samo zahvaljujući jedinstvenom kvalitetnom programu Dvorana KCB beleži posećenost koja se, na primer, u poslednjih pet godina kreće od 39.800 do 48.000. U 2012. godini filmove je u dvorani KCB gledalo 40.816 posetilaca.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari