Uprkos obećanjima čelnika Grada da će za sve koje žive na trasi budućeg mosta Zemun-Borča biti obezbeđen „krov nad glavom“, pa i za vlasnike nelegalno izgrađenih objekata, 26 porodica još nije raseljeno a rušenje domova u kojima žive već je počelo, na nekim su već skinuti prozori i krovovi. Zabrinute porodice uputile su žalbe nevladinoj organizaciji JUKOM.

– U Ulici Pregrevica 213, na zemljištu na kojem su davno podignuti objekti za stanovanje radnika preduzeća „Napred“ još uvek nije raseljeno dvadesetak porodica. Oni i dalje žive u objektima sa kojih su počeli da skidaju prozore i vrata, da ruše krov – kaže za Danas Milan Antonijević, direktor NVO JUKOM.

Prema njegovim rečima, Grad je dodelio stanove u naselju Bele vode velikom broju porodica koje su do skora živele u ovom delu grada.

– Iako već dva meseca šaljemo dopise Direkciji za javno zemljište i izgradnju Beograda kako bismo saznali koji su kriterijumi za dodelu stanova i na kojim osnovima se određuje kvadratura stanova koje građani iz tog naselja dobijaju, još uvek nismo dobili odgovor – naglasio je Antonijević.

Salih Mehmedović, koji stanuje od 1967. u jednoj od zgrada čije je rušenje već počelo kaže da su predstavnici grada sve objašnjavali samo usmeno.

– Niko iz Grada nije došao da nam objasni o čemu se radi. Sva obaveštenja dobijali smo isljučivo telefonom. Rečeno nam je da neće sve porodice dobiti stanove i da će neki od nas morati na ulicu – ističe Mehmedović.

Od 18 stanova, koliko ima zgrada u kojoj on živi, šest porodica još uvek nije raseljeno. Uprkos tome, rušenje je počelo.

– Mnogi misle da ovde žive samo Romi i da je reč o nekom neformalnom naselju, to nije tačno. Ovde imamo struju, vodu, centralno grejanje, internet, a do skoro smo imali i svoju ambulantu – kaže Mehmedović i napominje da je svega dva odsto Roma u njihovom naselju.

Iako je reč o stanarima koji tu žive već 30-40 godina, prema Antonijevićevim rečima, nemaju svi trajne ugovore o korišćenju prostora.

– Preduzeće „Napred“ je 1959. izgradilo objekte za stanovanje za svoje radnike. Oni su se 2006. godine odrekli zgrada u koristi trenutnih korisnika. Iako sve porodice imaju isti pravni status, nemaju svi neophodnu dokumentaciju – naglašava Antonijević.

On je za Danas napomenu i da se među porodicama koje još uvek nisu raseljene nalaze i osobe sa inveliditetom, tako da njihovo stambeno pitanje treba što pre adekvatno da se reši.

U Direkciji objašnjavaju da se postupak raseljavanja stanara obično vrši u stanove iz fonda Direkcije, ali kako na teritoriji opštine Zemun Direkcija nema slobodnih stanova, raseljavanje stanara iz objekta u Ulici Pregrevica br .213 u Zemunu, odvija se u stanove Direkcije u naselju „Bele vode“ u opštini Čukarica.

– Prilikom raseljavanja koriste se stanovi koji po svojoj strukturi i površini odgovaraju stanovima iz kojih se raseljavanje vrši, s tim što se kod stanova koji su bili predmet otkupa ima u vidu učešće tržišne vrednosti otkupljenog stana, odnosno dela stana u tržišnoj vrednosti stana koji se daje za raseljavanje, a tako utvrđena razlika daje se u zakup, sa pravom otkupa – ističu u Direkciji.

U Direkciji ističu da se oni u postupku raseljavanja upravljaju prema važećim zakonskim propisima, ali da nemaju zakonski osnov za zbrinjavanje lica koja nemaju odgovarajući pravni osnov za dodelu stanova u postupku raseljavanja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari