Beg Rizaj, koji je u Kumanovu stradao u obračunu veće naoružane grupe sa specijalnim snagama makedonske policije, sahranjen je u nedelju u Spomen-kompleksu Glođan u organizaciji opštine Dečane i u prisustvu brojnih viđenih članova Alijanse za budućnost Kosova, ali ne i njenog šefa Ramuša Haradinaja. Veterani OVK nosili su zabranjene uniforme te paravojne organizacije.




 Predsednik opštine Dečane Rasim Selmanaj (Alijansa za budućnost Kosova) je na sahrani rekao da su Beg Rizaj i njegovi drugovi „pali kao mučenici nacije“ i da su pokazali da „albansko pitanje nije rešeno“. Po želji porodice, Beg Rizaj jedini nije sahranjen sa ostalih osam poginulih, kojima je organizovana zajednička sahrana juče kasno po podne u Prištini. Na sahranu su, po objavi organizacija veterana OVK, pozvani i predsednik Kosova, predstavnici vlade Kosova i opštine Priština, ali niko od njih nije potvrdio učešće.

Oficijelnu distancu organa Kosova prema poginulim članovima kumanovske grupe, podvukao je tužilac Specijalnog suda u Prištini Ali Redža izjavom, koju su na zapaženom mestu plasirali i makedonski mediji, da očekuje da se slučaj sličan kumanovskom ponovi i na Kosovu.

„Ja sam se time bavio i pre nego što se dogodilo Kumanovo, mnogo teškim slučajem, koji očekujemo da se desi na Kosovu. Usred smo istrage i izvlačenja materijalnih dokaza o tome. Mi ćemo, kao pravna država, da sprečimo to krivično delo, pratimo ko je u slučaj uključen i šta konkretno namerava da učini“, rekao je Redža.

Iako je pomoćnik generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za ljudska prava Ivan Šimonović tokom boravka u Skoplju rekao da kumanovski slučaj ima svoju pravnu, ali i političku dimenziju te da je potrebna međunarodna pomoć da se taj slučaj istraži, državni tužilac Makedonije Marko Zvrlevski kategorično je ponovio već izneti stav makedonskih zvaničnih organa da „kancelarija javnog tužioca i državne institucije Makedonije poseduju dovoljan kapacitet za sprovođenje nezavisne i kompetentne istrage o tome šta se desilo u Kumanovu“ 9. maja. Ipak, u Skoplju malo ko veruje da se međunarodna saradnja može izbeći ne samo zato da bi rezultate istrage prihvatile sve zainteresovane strane, nego i zato što makedonski istražni organi moraju sarađivati najmanje sa kosovskim organima jer, kako izjavu bivšeg makedonskog ministra policije Pavla Trajanova prenose mediji, mora se utvrditi kako je uopšte moguće da se na teritoriji Kosova formira paravojna grupa za akcije u Makedoniji, a tim pre što postoje podaci da ima još takvih grupa na Kosovu i na jugu Srbije koje će destabilizaciju Makedonije nastaviti i dalje jer su njihovi prijatelji u zatvoru, rekao je Trajanov i lobirao za saradnju i sa Nemačkom i SAD u toj istrazi.

Logično pitanje – kako je moguće da više nego opasno naoružana grupa stranaca dospe na teritoriju suverene države Makedonije, dobija više nego upitne odgovore. Bivši komandant Oslobodilačke nacionalne armije (ONA) Hisni Šaćiri kaže da „Kumanovo nije pod upravom Kosova i Albanije, ali je albanska zemlja i ti rodoljubi su se borili na albanskoj zemlji“. Lider druge po veličini partije Albanaca u Makedoniji Menduh Tači za članove grupe kaže da su samo „fizički“ sa Kosova, a i politički analitičar iz Gostivara Albert Musliju za Danas kaže da se to pitanje postavlja, ali „nije ovde reč o strancima koji su otišli sa Aljaske u Južnu Koreju, to je ipak granično područje, to su porodice, te su dve teritorije pre 25 godina bile ista država, komunikacija je postojala, po meni to nije ništa čudno“. Između Skoplja i Prištine ima samo 60 kilometara, napominje Musliju.

Sahranjivanje devet pripadnika grupe iz Kumanova, od kojih je nekolicina stekla titulu komandanta za vreme albansko-makedonskih sukoba u Makedoniji 2001, praćeno je gotovo romanesknim obračunom preko Fejsbuk profila, koji, ispostavlja se, imaju gotovo svi članovi grupe. Naime, prepiska preko očito omiljene društvene mreže koju prenose neki portali (recimo, zeri.info) je zastrašujuća. Najpre je taj portal preneo Fejsbuk optužbu izvesnog Arlinda Gašija iz Rogova da je kumanovsku grupu izdao Reza Junuzi iz Kumanova, inače veoma bliski prijatelj poginulog Mirsada Ndrecaja, a njegovu podužu pretnju-kletvu preneo je u celosti i portal zeri.info.

Objavljen je i paničan apel Junuzijevog oca svim Albancima da ne žure sa zaključcima, s prezrenjem se na niko i ništa – Alinda Gašiju i portale koji njegove optužbe prenose u televizijskom intervjuu osvrnuo i sam Reza. Objavljeni su i izrazi oštrog nezadovoljstva porodice Ndrecaj zbog optužbi na račun Reze Junuzija, koga oni bez trunke sumnje i dalje drže za prijatelje i poginulog Mirsada Ndrecaja i cele porodice. Ali, rekao je brat Mirsada Ndrecaja, to isto ne važi za izdajnika Alija Ahmetija, koji je inače šef najveće albanske stranke u Makedoniji, Demokratske unije za integraciju.

Vrlo brzo je prozvan i Menduh Tači, lider parlamentarne, ali opozicione Demokratske partije Albanaca u Makedoniji, da objasni svoju (sumnjivu?) ulogu u kumanovskim događajima, ali i događajima koji su se odigrali dok je on, a ne Ahmeti, između 2006. i 2008. bio albanski koalicioni partner u tadašnjoj vladi Gruevskog.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari