"Sistem po sistem otkazuje": Da li je Srbija jedna od najbezbednijih zemalja u Evropi i svetu, kako Vučić tvrdi? 1foto FoNet Milica Vučković

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je u jednom od svojih nedavnih obraćanja javnosti izjavio da je Srbija jedna od najbezbednijih država u Evropi i svetu, međutim, mnogi podaci i nedavni događaji koji su potresli građane ukazuju na to da ova njegova izjava nema utemeljenje u realnosti.

Ovu njegovu tvrdnju prvi je „raskrinkao“ portal Istinomer koji se bavi proverom tačnosti izjava političara.

Istinomer je, pozivajući se na izveštaj Radne grupe za bezbednost Majske platforme, naveo da je Srbija prva u Evropi po broju masovnih ubistava u poslednjih deset godina.

Pored toga, u Srbiji se nedavno dogodio napad na ambasadu Izraela i pripadnika žanadrmerije, koji su vlasti okarakterisali kao teroristički, pa je ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić proglasio crveni nivo bezbednosnih pretnji od terorizma.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by CRTA (@crta.rs)

„Što se tiče te izjave predsednika Srbije, ja bih voleo da je ona tačna i da je Srbija zaista bezbedna, međutim, kao što je poznato, Srbija je već godinama izložena nakon raspada SFRJ brojnim bezbednosnim izazovima i pretnjama“, kaže za Danas Momir Stojanović, bivši načelnik Vojno-obaveštajne agencije.

U te bezbednosne rizike, izazove i pretnje, kako kaže, ubrajaju se situacija na Kosovu i Metohiji, stanje u Sandžaku, organizovani kriminal i korupcija kao i „sumjnive investicije i preskupi infrastrukturni objekti“.

„Kada sve to saberete, ja ne bih mogao reći da je Srbija bezbedna zemlja. Može se reći da su naše institucije u sektoru bezbednosti angažovane na nekim sporednim zadacima a ne onim koji su im zakonom propisani. One treba da otkrivaju dokumentuju i presecaju obaveštajnu i drugu subverzivnu aktivnost usmerenu na rušenje ustavnog uređenja, zatim da otkrivaju, dokomentuju i presecaju terorističku aktivnost, i treće, otkrivaju dokumentuju i presecaju organizovani kriminal“, objašnjava Stojanović.

Međutim, kako navodi naš sagovornik, naše institucije u sektoru bezbednosti su „politički instrumentalizovane“.

„Nema zaštite vitalnih državnih i nacionalnih interesa kako je to propisano u važećoj zakonskoj regulativi, već isntitucije bezbednosti rade na zaštiti opstanka političke partije na vlasti“, ističe Stojanović.

Kako kaže, incident kada je islamski ekstremista izvršio napad na pripadnika žandarmerije i ambasadu Izraela samo pokazuje da su institucije bezbednosti zatajile.

„Ne može da stoji izjava predsednika koji kaže da je to lice koje je izvelo napad na pripadnika žandarmerije bilo pod prismotrom službi bezbednosti i da je falilo još šest dana pa da ga uhapse“, kaže Stojanović.

Ističe i da ako ćemo da gledamo nakadno na bezbednosne probleme i ako ćemo reagovati tek nakon nekog incidenta, onda nam službe bezbednosti i ne trebaju.

„Zadatak službi bezbednosti je da one preduprede i na vreme spreče razne incidente. Najviše bih voleo da je lice koje je izvršlo napad na pripadnika žandarmerije sprečeno u tome, a ne da sada mi razglabamo o tome kad je on već odapeo strelu“, kaže Stojanović.

Politikolog Duško Radosavljević kaže za Danas da i kada zanemarimo službe bezbednosti i pogledamo iz ugla običnog građanina, Srbija nije previše bezbedna ni kada su neke svakodnevne stvari u pitanju.

„Građani se boje da uđu u gradski prevoz jer može da otpadne točak, da se zapali autobus ili da čovek propadne kroz truli patos. Ne zna se da li će voz da stigne na odredište jer vagoni stalno iskači iz šina. Sistem po sistem otkazuje, otkazuju i one službe koje nemaju veze sa sektorom bezbednosti“, priča Radosavljević.

Kaže i da nije siguran da li je službama dozvoljeno da profesionalno odreaguju na bezbednosne izazove koje imamo u Srbiji.

„Imamo slučajeve femicida, masovnih ubistava, pa evo sada i terorističkih napada, a i dalje su puna usta političarima toga da je ovo gde mi živimo slobodno i bezbedno. Konstanto imamo kreiranje lažne realnosti na televiziji i samohvalu valdajuće partije“, kaže Radosavljević.

Prema njegovom mišljenju, kada se ljudi odmaknu od televizija sa nacionalnom frekvencijom i izađu na ulicu, vide da realnost uopše nije takva kakvom je vlast predstavlja.

„Šta god mi da kažemo onda imamo poklapanje tipa ‘a jesi li tako pričao kad su žuti bili na vlasti’. Dvanaest godina vlasti je otišlu u jednu laž, lakirovku i stvaranje jedne virtuelne realnosti“, zaključuje Radosavljević.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari