Angela Merkel apeluje na jedinstvo Evropske unije

„Pet stotina milijuna ljudi u Evropi“, naglasila je Angela Merkel, misleći pod Europom EU, „mogu u svijetu od šest milijardi ponešto pokrenuti“. Priznala je, pak, da je takvo što mukotrpno, ali nema alternative, jer nijedna zemlja sama neće moći prevaladti krizu i postaviti nove standarde.

I u ovom govoru koji se s nestrpljenjem očekivao diljem Evrope, Merkelova je govorila o njemačkom socijalno-tržišnom modelu, koji se, po njenom razumijevanju, uvijek iznova ispostavlja kao uspješan i kao takav se mora braniti. U nekim drugim prilikama, ona je inače o ovom modelu govorila i kao njemačkom „izvoznom šlageru“. Po njenim riječima, upravo ovaj model sadrži i i socijalne i ekološke standarde, koje podrazumijeva vrijeme u kojem živimo, pa je neophodno boriti se za ove principe ili ih ugraditi negdje drugdje. Pri tomu se izravno založila za Povelju održivog razvoja (Charta des nachhaltigen Wirtschaftens), o kojoj je govorila i na svjetskom financijskom summitu početkom aprila ove godine u Londonu. Pri tomu bi bilo najvažnije da EU zajedno pokuša ostvariti postavljene ciljeve. „Podjela u Evropi sa mnom neće biti“, poručila je samouvjereno Merkelova, „uostalom to je razlog zašto se zalažem za još nedovoljnu promišljenu pojačanu koordinaciju privrednih politika u Evropi, usmjerenu u prvom redu na eurozonu“. Pri čemu se ne smije zaboraviti da unutarnje tržište svih 27 zemalja – članica ostaje fundamentom Evropske unije.

Njemačka kancelarka nije na Humboldtovom univerzitetu isključila daljnje proširenje EU, kako se njena CDU zaloćila u tzv. europskom izbornom programu, ali je u prvi plan postavila osiguravanje „sposobnosti djelovanja“ EU s postojećih 27 članica. „Produbljivanje ima prednost nad brzim proširenjem“, precizirala je Merkelova, „a za to je od odlučujćeg značaja usvajanje Lisabonskog ugovora“. I izrijekom je pozvala Irce da pozitivno odluče na njihovom drugom referendumu o Lisabonskom ugovoru. „Vjerujem da će Lisabonski ugovor krajem godine stupiti na snagu“, optimistično je zaključila Merkelova. „Zapadnobalkanskim zemljama u svakom slučaju moramo ostaviti otvorenu evropsku perspektivu, ali proširenja neće biti prije nego bude prihvaćen spomenuti sporazum i ojačaju evropske strukture“, bila je više nego jasna Merkelova, „to jest i ostaje jedno od načela njemačke evopske politike“.

Potom se Merkelova usprotivila i ideji „Evrope s dvjema brzinama“, što ujedno znači i odbacivanje ideje o „jezgru EU“ ili teze o većem značenju zemalja koje čine „evrozonu“ u odnosu na druge članice EU. Doduše, Merkelova i dalje vidi svoju zemlju i Francusku kao „pokretačke snage“, što odista i nije identično s idejom o „Evropi s dvije brzine“. Evroskeptičarima u svojoj zemlji, koji tvrde da SR Njemačka isuvuše mnogo uplaćuje u proračun EU je izravno poručila: „Istina je da svakog njemačkog građanina članstvo u EU stoji 236 eura na godinu, ali Njemačka isto tako natprosječno i dobiva od zajedničkog tržišta“.