U jednoj od najmračnijih procena ekonomista iz Svetske banke navodi se da će stanje u globalnoj ekonomiji i obim svetske trgovine ove godine biti na najnižem nivou od Drugog svetskog rata. U najnovijem izveštaju navodi se da je ekonomski sunovrat, koji je počeo hipotekarnom krizom u SAD, uzrokovao pustoš u siromašnim zemljama koje ionako imaju mnoštvo sopstvenih problema.

Kao rezultat svega, države u Latinskoj Americi, Africi i istočnoj Aziji, ne samo da se suočavaju sa padom stope ekonomskog rasta većbeleže i pad pristupa kreditima. Procena Svetske banke za tekuću godinu znatno je tmurnija od većine predviđanja nezavisnih stručnjaka. Navodi se da će globalna ekonomija nastaviti pravcem oskudnog napretka, što će usporiti rast izvan granica SAD i Evrope. Krajem januara, Međunarodni monetarni fond predvideo je da će ovogodišnji globalni rast biti svega 0.5 odsto, dakle na najnižem nivou za više od 60 godina.

U izveštaju, pripremljenom uoči sastanka ministara finansija 20 industrijalizovanih zemalja sveta, Svetska banka upozorava da će finansijski poremećaji sasvim sigurno nadvladati sposobnost institucija kao što su Svetska banka i Međunarodni monetarni fonda da budu neka vrsta brane i amortizera.

Predsednik Svetske banke Robert Zilik uputio je apel bogatim zemljama da stvore „fondove za najugroženije“ i da ostave po strani neslaganja povodom toga da će stimulisanjem sopstvenih ekonomija pomoći drugima.

Posledice globalnih usporavanja razlikuju se od zemlje do zemlje. Pad cena nafte i druge robe na jednoj strani stvorio je gubitnike, a na drugoj dobitnike. Centralno evropske zemlje poput Poljske, Mađarske i Češke pogođene su padom izvoza u zemlje zapadne Evrope. Takođe, nisu ih zaobišle ni kreditne krize među glavnim evropskim zemljama. Istočnoazijske zemlje, s druge strane, beleže pad stope udela u globalnoj trgovini. Zahtevi za jeftinijim poljoprivrednim dobrima znatno su smanjeni u SAD, što direktno i indirektno pogađa mnoge azijske zemlje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari