Apsurd Gorana Vesića bio inspiracija za zbornik "Beograd u rupi: rupa u Beogradu” 1Beograd u rupi, Nije filozofski ćutati Foto: Iva Hadnađ

Zbornik radova i ilustracija posvećenih aktuelnoj urbanoj i ekološkoj destrukciji pod nazivom „Beograd u rupi: rupa u Beogradu”, koji su priredili profesori Ognjen Radonjić i Nenad Makuljević, predstavljen je večeras u okviru ciklusa „Nije filozofski ćutati” u amfiteatru Filozofskog fakulteta. 

Autori su u svojim tekstovima doneli primere i analize aktuelnog stanja i komunalnog haosa, pritiska na Filozofski fakultet, slučaja Savamale i Beograda na vodi, spomeničke politike i neodgovornog odnosa vlasti prema Savskom nasipu.

Tekstove autora prate i nagrađene fotografije sa konkursa NajRupa (Beo)Grada, koje su bili izloženi na fakultetu.

Knjiga „Beograd u Rupi: Rupa u Beogradu“ predstavlja zbornik tekstova Milana Ćulibrka, Dubravke Stojanović, Vjekoslava Vukovića, Dušana Čavića, Viktora Markovića, Ognjena Radonjića i Nenada Makuljevića.

„Ideja za zbornik nastala je nakon apsurdnog istupa Gorana Vesića koji je optužio Filozofski fakultet da ne održava Plato, koji zapravo i nije u našoj nadležnosti“, rekao je profesor Makuljević.

Komentarišući naslov knjige, profesor Ratko Ristić rekao je da su „rupe po Beogradu samo mali indikatori nečega što je zabrinjavajuće opšte stanje: „Rupa je zapravo metafora stanja čitavog Beograda. Izgleda da će se i buduće generacije suočavati sa istim ovakvim investitorskim nasiljem.“

Satiričan tekst o rupama u Beogradu napisao je novinar Njuz net-a Viktor Marković koji je na duhovit način prokomentarisao ovu temu.

„Rupe u Beogradu mogle bi se svrstati u prirodne fenomene, ako posmatramo beogradsku vlast kao neku vrstu prirodne nepogode“, rekao je Marković.

Profesor dr Makuljević koji je za zbornik napisao tekst o spornom spomeniku Stefanu Nemanji kazao je da je to „prvi spomenik čije je finansiranje državna tajna.“

„Spomenici su uvek u centru dešavanja, u njima se ogleda jedno društvo. Rasprava o spomeniku Stefanu Nemanji nije bila rasprava o ličnosti, već postavljanje elementarnih pitanja o finansiranju i izvođenju radova, na koja ni dan danas nismo dobili odgovor, naglasio je profesor.

Novinar i glavni urednik NIN-a Milan Ćulibrk podsetio je u svom tekstu na problematiku projekta “Beograd na vodi“.

„Predstavnici SNS-a toliko često obilaze Beograd na vodi da ja imam utisak kao da je to njihov lični projekat, kao da dobijaju proviziju od svakog prodatog stana. Oni se uporno ponašaju kao agencija za prodaju nekretnina“, kazao je on.

Ćulibrk je istakao da projekat Beograd na vodi nikako ne može bude „projekat veka“, kako ga često vlast naziva.

„Država od 2015. godine kada je potpisan ugovor za projekat nije dobila ni dinar. Kako to onda može biti projekat veka za našu državu? Biće da je više projekat veka za nekog drugog“, ističe glavni urednik nedeljnika NIN.

O dešavanjima u Savamali pisao je Vjekoslav Vuković koji je u tekstu razgovarao sa Dobricom Veselinovićem iz inicijative Ne davimo Beograd.

Veselinović je rekao da je smenjivanje SNS neophodno „ako želimo da živimo u društvu u kom se poštuju zakoni“.

„Projekti kao što su Beograd na vodi kao i generalno svi projekti SNS, nisu za dobrobit građana, služe da bi članovi te stranke stavili pare u svoj džep“, tvrdi Veselinović koji kaže da je optimistican po pitanju nadolazećih izbora.

O neodgovornom odnosu vlasti prema Savskom nasipu pisao je novinar Marko Čavić, jedan od autora kultne emisije „Marka Žvaka“.

„Građanske inicijative prikupile su više hiljada potpisa protiv nelegalne gradnje na Savskom nasipu. Nažalost, grad nas nikad ne prepoznaje kao legitimne sagovornike. Izgleda da administracija poslednjih godina vidi samo interes privatnog kapitala, dok interes građana uopšte ne prepoznaje“, rekao je Čavić.

Profesorka Dubravka Stojanović podsetila je svojim tekstom na istoriju tribina „Nije filozofski ćutati“.

„Ovu kratku istoriju nisam napisala da bismo je stavili u naše biblioteke i hvalili se kako smo promenili naše društvo. Podsetila bih na citat Valtera Benjamina koji kaže da nam istorija čuva vitalne resurse za obnovu sadašnjosti. Nadam se da će upravo to biti namena i ove naše kratke istorije“, zaključila je Stojanović.

Nije filozofski ćutati

Ciklus „Nije Filozofski ćutati“ obuhvatio je 32 tribine na kojima su nastavnici i saradnici Fakulteta sa svojim gostima s drugih visokoškolskih ustanova, umetnicima, naučnicima i javnim ličnostima raspravljali o najaktuelnijim društvenim, kulturnim i političkim temama.

Filozofski pruža otvorenu podršku slobodi govora u Srbiji i pridružuje se građanskim nastojanjima za uspostavljanjem demokratskog društva.

Tekst je deo projekta koji je sufinansiran iz Budžeta Republike Srbije – Ministarstva kulture i informisanja. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari