„Batut“: Do 16. septembra 43 registrovana slučaja obolevanja od groznice Zapadnog Nila 1Foto: pixabay

Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut” saopštio je da su na teritoriji Srbije do 16. septembra registrovana 43 autohtona slučaja obolevanja od groznice Zapadnog Nila u humanoj populaciji.

Na teritoriji Beograda prijavljeno je 11 slučajeva, po šest na području Južnobanatskog i Južnobačkog okruga, pet u Podunavskom okrugu, tri na području Srednjobanatskog okriga, po dva u Šumadijskom, Mačvanskom i Zapadnobačkom okrugu, a po jedan na teritoriji Severnobačkog, Braničevskog, Raškog, Severnobanatskog, Kosovskog i Sremskog okruga.

Prosečna starost obolelih je 59 godina.

Takođe, na teritoriji Mačvanskog okruga registrovan je i jedan slučaj groznice Zapadnog Nila sa verovatnim mestom zaražavanja u Grčkoj, navode iz „Batuta“.

Prema poslednjem izveštaju Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti, od 13. Septembra, u sezoni nadzora 2024. godine, u državama Evropske unije (EU) i Evropske ekonomske zajednice (EEZ) prijavljeno je 611 slučajeva obolevanja od groznice Zapadnog Nila u humanoj populaciji, i to u: Grčkoj (138), Italiji (287), Španiji (54), Francuskoj (15), Mađarskoj (43), Austriji (18), Rumuniji (42), Hrvatskoj (tri), Nemačkoj (dva), Bugarskoj (dva) i Turskoj (7). Van EU/EEZ slučajevi groznice Zapadnog Nila se registruju i u Albaniji (74) i Severnoj Makedoniji (jedan slučaj), navodi se u saopštenju „Batuta“.

Šta je groznica Zapadnog Nila?

Groznica Zapadnog Nila je sezonsko oboljenje koje se prenosi ubodom zaraženog komarca. Glavni vektor, odnosno prenosilac virusa Zapadnog Nila je Culex pipiens, vrsta komarca koja je odomaćena i kod nas. Sezona transmisije virusa Zapadnog Nila u Srbiji uobičajeno traje od juna do novembra meseca.

Kako se zaštititi?

Iz „Batuta“ podsećaju da se u cilju smanjenja rizika od zaražavanja virusom Zapadnog Nila, preporučuje primena mera lične zaštite od uboda komaraca, i to:

– Upotreba repelenata na otkrivenim delovima tela prilikom boravka na otvorenom.

– Nošenje odeće dugih rukava i nogavica, svetle boje.

– Preporučljivo je da odeća bude komotna, jer komarci mogu da ubadaju kroz pripijenu odeću.

– Izbegavanje boravka na otvorenom u periodu najintenzivnije aktivnosti komaraca – u sumrak i u zoru.

– Upotreba zaštitne mreže protiv komaraca na prozorima, vratima i oko kreveta.

– Redukcija broja komaraca u zatvorenom prostoru.

– Po mogućstvu boravak u klimatizovanim prostorima, jer je broj insekata u takvim uslovima značajno smanjen.

– Izbegavanje područja sa velikim brojem insekata, kao što su šume i močvare.

– Smanjenje broja komaraca na otvorenom gde se radi, igra ili boravi, što se postiže isušivanjem izvora stajaće vode. Na taj način smanjuje se broj mesta na koje komarci mogu da polože svoja jaja. Najmanje jednom nedeljno treba isprazniti vodu iz saksija za cveće, posuda za hranu i vodu za kućne ljubimce, iz kanti, buradi i limenki. Ukloniti odbačene gume i druge predmete koji mogu da prikupljaju vodu.

–  U slučaju putovanja u inostranstvo, pogotovo ako se radi o tropskom i subtropskom području, obavezno se pridržavati svih navedenih mera prevencije.

–  U slučaju pojave bilo kakvih simptoma koji su kompatibilni sa neuroinazivnim oblikom bolesti, odmah se javiti izabranom lekaru.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari