Biće to slika multietničke Crne Gore

To bogatatsvo kulture još uvijek leži u mraku naših sehara i čeka da na organizovan način ugleda svjetlost dana. Sklonjeno od očiju javnosti, prekriveno velom zaborava i potkradano od drugih, cjelokupno kulturno nasljeđe nema značaja ako se ne oživi svijest o njegovoj istorijskoj dubini, raznolikosti i osobenoj specifičnosti. Za takvu informaciju uskraćen je ne samo bošnjački narod u Crnoj Gori, već i svi ostali. Takva je, na žalost, pozicija naše kulturne baštine, što predstavlja uzrok kolektivne frustracije i samopotcjenjivanja, pa to, sasvim logično, dovodi i do formiranja iskrivljene slike i unosi sumnju u utemeljenost nas kao naroda, kaže dr Alihodžić.

• Gdje je danas bošnjačka kultura u Crnoj Gori?

– Odsustvo bošnjačke kulturne baštine iz školskih programa i izučavanje kulture jednog naroda kroz cijeli sistem obrazovanja predstavlja najbrži način za sticanje kompleksa manje vrijednosti, što vodi u sigurnu asimiliciju. Takva slika nije dobra ni za Crnu Goru, koja u takvoj situaciji osiromašuje sopstveni kulturni kolaž i krnji sliku proklamovane multikulturalnoasti. Sreća je da se to napokon shvatilo pa i država u tom smislu želi da promijeni navedeni stereotip koji je već duže vrijem prati.

• Hoće li ova institucija unaprijediti kulturu Bošnjaka?

-Dostupnost informacija i otvorenost Centra za svakoga, predstavljaće adekvatan izvor informacija i stimulans za njegovanje sveukupne baštine. Samim tim, edukativni karakter ove institucije predstavlja osnovni cilj. Nije manje bitna činjenica da će to postati i centar susreta i okupljanja ne samo našeg etnosa nego svih onih koji u kulturi vide ljudski napredak i nose dobre namjere. Nesumnjivo je da spoznaja duhovnog bogatstva i kulture podiže nivo kolektivne svijesti, što dovodi do sveukupne stabilnosti individue i učvršćuje njeno samopouzdanje, što dovoljno govori o značaju ove institucije.

• Ko se sve zalaže za izgradnju ovog Centra?

-Kulturni centar je na dobrom putu ne samo da se izgradi, već i da zaživi. Najkraće rečeno, za ovako organizovanu instituciju se zalaže, prije svega, narod čiju kulturu on treba da promoviše. Ono što raduje jeste da i država Crna Gora prepoznaje ove potrebe, kako za narod kome je namijenjen tako i za sveukupnost sopstvene kulture koja je proizvod uticaja svih koji se ostvaruju na njenom prostoru. Takav stav države podstiče da se naš narod prepozna kao konstitutivan i bitan elemenat njenog postojanja, te da na ovim prostorima nije privremeno, kako ga neke retrogradne snage, na žalost, još uvijek vide. Svakako da se sa izgradnjom ovakvog objekta objektivno učvršćuje slika o Crnoj Gori kao multietničkoj i multikulturnoj demokratskoj državi, tako da je učinak ovog projekta višeslojan.

• Koliko znači lokacija na kojoj će se nalaziti Kulturni centar?

-Kada je začeta ideja oko izgradnje Kulturnog centra, bio sam jedan od protivnika ideje da se objekat Kulturnog centra implementira u nekoj kućici na kraju nekog sokaka do koje se „krijući dolazi, isod streha“. To bi značilo formalan i ciničan pristup rješavanju ove sasvim realne potrebe i potcjenjivanje jedne snažne kulture. Nego, to je gledište, na sreću, prevaziđeno i spremnost nekih da tako nešto prihvate najbolje govori zapuštenosti naše kulture. Sad već znamo da će objekat biti reprezentativan i lociran u dijelu Podgorice poznatoj kao Stara varoš, koja predstavlja urbani nukleus grada. I pored velike ruiniranosti, ovaj dio grada, još uvijek, nosi duh orijentalne kulture, tako da će se Kulturni centar naći u adekvatnom miljeu a istovremeno će biti integrisan u širi gradski kontekst moderne Podgorice. Na takav način objekat dobija adekvatnu lokaciju i arhitektonski izraz.

• Šta je opredijelilo arhitektonsko rješenje objekta Kulturnog centra?

-Objekat je projektovan kao polovina jednog arhitektonskog korpusa kojeg čini i Mešihat Islamske zajednice Crne Gore. Lokacija objekat je specifična, jer se nalazi na rubnom dijelu Stare varoši i to prema rijeci Morači. Otvorenost vizura prema loakciji obavezivala je da se objekat nasloni na širi gradski kontekst i bude jedan od njegovih specifičnih akcenata, sa neskrivenom funkcijom i primjereniim arhitektonskim vokabularom. Naravno da je objekat u adekvatnim relacijama i sa nasljeđem koje se nudi u okruženju sa svim svojim protivurječnostima. Sasvim je očekivano da jedan ovako ponuđeni koncept u svojoj kompleksnosti izazove polemike u koje se neki nekvalifikovani „stručnjaci“ i arhitekte „u pokušaju“ olako upuštaju. Od stručne i profesionalne javnosti, kao i od zvaničnih institucija, projekat je dobro prihvaćen, dok se od nedobronamjernih (koji ga ne bi željeli vidjeti nikako) kroz percepciju kvazistruke, naravno, osporava. Ništa neuobičajeno, to je dobar znak.

• Koje će sve sadržaje imati Centar?

-Objekat je zamišljen kao institucija otvorenog tipa, koja će značajno dopuniti kulturnu ponudu Podgorice i Crne Gore. Sadržaji koje će imati Kulturni centar su kompleksni i sadrže sve segmente kulture jednog naroda: odjeljenja za knjizevnost, folklor, muziku, etnografiju, film, slikarstvo, arhitekturu, izdavastvo i sve ono što daje potpunu sliku o samobitnosti jednog naroda. Svakako ima šta da se pokaže na raspoloživih 2.300 metara kvadratnih. U okviru objekta će se naći biblioteka, sala za sastanke i simpozijume, prostorije za izložbe i razne kulturne manifestacije. A šta bi sve to bilo da se u okviru ovakvog objekta ne nađe mjesto za nacionalnu kuhinju, otvoreno za svakoga ko cijeni dobar zalogaj? Ne zaboravimo da je i dobra kuhinja dio naše kulture u kojoj svi uživaju.