„Uvek sam isticao da je uloga opštine da bude servis građana i privrede, i ponosan sam na vidno unapređenje rada opštinske uprave, na otvoren odnos prema javnosti i građanima, i na odličnu saradnju sa privrednicima Milanovca.

 Uporan sam u tome da sve započeto dovršim i postignem postavljene ciljeve, tako da neuspeh ne praštam ni sebi ni drugima“, kaže u razgovoru za Danas Milisav Mirković, predsednik Opštine Gornji Milanovac, povodom 23. aprila, Dana opštine.

Koji su trenutno najveći problemi gornjomilanovačke opštine?

– Opština Gornji Milanovac je jedna od prostorno najvećih u Srbiji. Teško je na tolikom području rešiti i finansirati sve infrastrukturne potrebe. To se posebno pokazalo u uslovima vanredne situacije tokom snežnih padavina ove zime. Ogromna je mreža lokalnih puteva i njeno održavanje zahteva velika sredstva iz godine u godinu, posebno u zimskim mesecima kada su snežni nanosi dostizali visinu i preko četiri metra u planinskim selima. S obzirom na konfiguraciju terena visoki troškovi prate i održavanje vodovodne, energetske i telekomunikacione mreže a čvrstog sam stava da svi građani Gornjeg Milanovca zaslužuju jednak tretman, ne samo oni koji žive u gradskom području. U tom pravcu, u planu je izgradnja vodovoda ka Rudniku, gružanskom i pranjanskom području priključenjem na sistem za vodosnabdevanje Rzav, što je projekat izuzetne vrednosti čijom realizacijom bi se na dugoročan način rešio problem vodosnabdevanja ove varošice i čitavog dela opštine Gornji Milanovac koji gravitira ka planinama Rudnik, Suvobor i Rajac i gružanskom kraju. Pored toga, moramo naći načina, u saradnji sa vrlo dobrom privredom Milanovca, da stvorimo uslove da se više mladih ljudi zapošljava i ostaje u opštini, popravi demografsku sliku ovog kraja i preuzme dalju odgovornost za razvoj opštine.

Planirano je da u opštinskoj upravi, javnim preduzećima i ustanovama i drugim budžetskim korisnicima u Gornjem Milanovcu u 2012. godini neće moći da se zaposli ni jedan novi radnik, a ko to učini, kako ste rekli – biće sankcionisan. Kako i zašto ste doneli odluku da u budžetu nije planiran ni jedan dinar za nova radna mesta i da je novo zapošljavanje moguće samo u proizvodnji? Uz to, objasnite nam vašu izjavu da bi, ako bi se otpustilo 30 odsto sadašnje radne snage u javnim preduzećima, dinamika svakodnevnih obaveza bila uobičajena. Otkud toliko nepotrebnih zaposlenih u budžetskim ustanovama Milanovca? Zašto ih jednostavno ne otpustite?

– Činjenica je da samo proizvodnja obezbeđuje prosperitet jedne sredine pa otuda i takav moj stav. Tačno je da dinamika svakodnevnih obaveza ne bi bila ugrožena ako bi se smanjio broj zaposlenih za 30 odsto, ali i sa postojećim brojem zaposlenih mi smo u okvirima zakonske regulative kojom je određen maksimalan broj zaposlenih u javnom sektoru. Lokalne samouprave u prethodnom periodu imale su znatno više nadležnosti nego sada, a oduzimanjem nadležnosti i njihovim prenošenjem na Republiku prestaje potreba i za njihovim radom. Otpuštanjem tih ljudi verovatno bismo stvorili od njihovih porodica socijalne slučajeve koji bi opet pali na teret opštinskog budžeta. Mi to nećemo uraditi. Nova radna mesta moramo otvarati u privredi.

Razgovorali ste sa predstavnicima firme „Az – Virt“ iz Azerbejdžana, koja je odgovorna za radove na tri deonice budućeg auto-puta Beograd-Čačak na delu kroz Gornji Milanovac. Šta ste se dogovorili, i zna li se kuda će kroz vašu opštinu prolaziti auto-put?

– Na tom sastanku obećali smo da će lokalna samouprava pružiti svu neophodnu stručnu, tehničku i logističku pomoć da se obezbede pravno tehnički preduslovi kako bi radovi na igradnji auto-puta počeli na vreme, kao i da će podrška izvođaču biti obezbeđena i u toku izvođenja samih radova, jer je očigledan interes građana naše opštine za ovu veliku investiciju. Izvođač je prihvatio ponudu saradnje i pomoći lokalne samouprave, s obzirom na to da im je, kako su istakli, osnovni princip da lokalni dobavljači i radna snaga dobiju prednost prilikom angažovanja. Radovi su počeli 20. aprila.

Opštinski odbor SNS kritikovao je nedavno lokalnu vlast rekavši da ni vi, a ni mnogi drugi funkcioneri, nemate fakultetske diplome i da zauzimate mesta školovanim ljudima?

– Često u šali kažem da je Milanovac mala sredina, što ima svojih mana, ali i prednosti. Ukratko – svi se mi znamo. To je odličan način za vrednovanje sposobnosti i kvaliteta svakoga od nas. Svakako da je obrazovanje važno, ali nikada ne bih stavio znak jednakosti između obrazovanja i sposobnosti, odgovornosti, vaspitanja i aktivnosti. Kada su izborne funkcije u pitanju, svako ima pravo da bira i bude biran i nije mi poznato da je propisano određeno zanimanje za funkciju predsednika opštine. Napred pomenuti su mi zamerili i što oko sebe imam školovane ljude, koji me premašuju svojim obrazovanjem, a ja sam samo izabrao one koje smatram dovoljno stručnim da sprovedu u delo ono što je program koji podržavam, a koji su izabrali građani svojom slobodnom voljom.

Zalažem se i zalagaću se uvek za profesionalizaciju rada uprave, ali i da političke predstavnike biraju građani po imenu i prezimenu, jer je to jedini pravi način. Lično sam poznat većini građana opštine Gornji Milanovac, a poznata je i moja biografija, obrazovanje, radne sposobnosti, aktivnost i odgovornost. U odboru SNS u Gornjem Milanovcu sada sede ljudi koje Milanovčani znaju po imenu i prezimenu kao i mene, ali su opet dugi niz godina građani birali opciju kojoj ja pripadam (SPS) i na čijoj sam listi uvek bio među prvima, a čiji sam sada nosilac. Čini mi se da je to pravi odgovor na vaše pitanje.

Bolji dani za gornjomilanovačke privrednike

Ima li šanse da Milanovac, u privrednom smislu, opet bude onakvo „čudo“ kao u vreme SFRJ?

– Iskreno se nadam da ima, i to velike šanse, a o tome svedoči činjenica da gornjomilanovačka privreda zauzima prvo mesto u Moravičkom okrugu u izvozu sa udelom od preko 50 procenata. Većina preduzeća je manje-više uspešno privatizovana osim PIK „Takova“, MK „Rudnik“, „Dečjih novina“ i GIP „Graditelj“. Postoje najave da bi MK „Rudnik“ trebala da kupi jedna američka firma koja bi zaposlila oko 1500 novih radnika što bi bio izuzetan doprinos razvoju Gornjeg Milanovca. Mislim da je dovoljno navesti nazive nekih privrednih društava kao što su „Metalac“, „Zvezda-Helios“, „Tetra-Pak“, „Spektar“, AD Rudnik i flotacija „Rudnik“ i tako potvrditi da imamo velike šanse i da ćemo u tome uspeti.

Fakultet u školi

Šta je sa Vašom inicijativom da se u Gornjem Milanovcu otvori odeljenje državnog fakulteta kako bi svršeni srednjoškolci mogli da nastave dalje školovanje u rodnom gradu?

– Inicijativa za otvaranje odeljenja ekonomskog fakulteta u Gornjem Milanovcu upućena je Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Kragujevcu. Nekoliko dana nakon održanog sastanka sa dekankom fakulteta Vericom Babić i pomoćnikom ministra prosvete Zoranom Tubićem, a povodom inicijative obavešten sam da je Savet Ekonomskog fakulteta doneo odluku da uđe u postupak akreditacije odeljenja u Gornjem Milanovcu. Odeljenje će biti smešteno u nekoj od gornjomilanovačkih škola.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari