BiH i NATO

Miloš Šolaja: BiH je članica Partnerstva za mir, ona je preuzela konkretne obaveze i mora da ostvari neke reforme. U Programu reformi se ne pominje ni Akcioni plan za članstvo u NATO paktu, ni Godišnji nacionalni program. Dokument ne prejudicira člansto u NATO već je riječ o reforamama u pravcu veće bezbjednosti.

Jasmin Ahić: Tačno je da dokument ne prejudicira članstvo u NATO savezu, ali u svakom slučaju BiH nastavlja put u euroatlantskom smjeru. Prije godinu dana 5. decembra 2018. NATO savez je pozvao BiH da pošalje svoj prvi Godišnji nacionalni program reformi i time je otvorio put za aktivno članstvo. Svi oni koji realno gledaju na situaciju u Jugoistočnoj Evropi znaju da je taj put nezaustavljiv bez obzira na stavove Srbije i Republike Srpske i probleme između Srbije i Kosova. Samo je pitanje načina kako to ostvariti da bismo izbjegli političke tenzije.

Šolaja: Partnerstvo podrazumijeva saradnju u okviru bezbjednosnih procesa, ali to nije korak prema NATO paktu. Izostaje politički i pravni okvir za put prema članstvu u toj organizaciji. Da bi neka zemlja postala članica zapadnog vojnog saveza ona mora da iskaže političku volju za članstvom na demokratski način. Pošto je Republika Srpska element odlučivanja u takvim procesima, jasno je da u ovom trenutku u BiH nema političke volje za članstvo u tom vojnom savezu. I sam NATO ne želi takvu novu članicu.

Ahić: U Zakonu o odbrani BiH, koji je jednoglasno usvojen 2005. godine, kaže se da će Parlamentarna skupština, Vijeće ministara, Predsjedništvo i subjekti odbrane u okviru svoje ustavne nadležnosti provesti potrebne aktivnosti za prijem BiH u NATO savez. Ne možemo time što smo promijenili stav odustati od naših obaveza i tako rušiti vlastiti kredibilitet u okviru međunarodnih odnosa. Možemo imati različita mišljenja o putu prema NATO savezu, ali obaveze koje smo preuzeli moraju se ispunjavati.

Šolaja: Neke stvari su se promijenile u odnosu na situaciju kakva je bila 2009. kada je Predsjedništvo BiH poslalo usaglašenu aplikaciju za Akcioni plan za članstvo u NATO paktu. Rusija je mnogo jače prisutna u regionu i postoji pozitivna inklinacija javnog mnjenja Republike Srpske prema Rusiji. I ne samo Rusija. Ovih dana se dosta intenzivno govori i o perspektivama kineskog prisustva kada je u pitanju bezbjednost.

Ahić: Geopolitičke prilike, one se jesu promijenile. Kina ekonomski ulazi na područje Zapadnog Balkana. Za razliku od Rusije, koja djeluje prvenstveno na prostoru Srbije i Republike Srpske, Kina nema agresivni vojni pristup. Rusko propagandno-obavještajno i medijsko djelovanje dovelo je do toga da je lokalni nacionalizam u Republici Srpskoj dosegao takve razmjere da se otvoreno prijeti secesijom, što je političko-sigurnosnu situaciju u BiH učinilo vrlo, vrlo kritičnom. Korumpiranje političara u Srbiji i Republici Srpskoj i prodor u državne institucije preko njih, energetska ovisnost od Rusije, Srpska pravoslavna crkva, kulturne institucije i humanitane organizacije koriste se za jačanje veza između Rusije i Srbije, odnosno Republike Srpske. Taj uticaj je negativan.

Šolaja: Ja zaista ne mogu da prihvatim da sve što dolazi iz Rusije ne valja, a da sve što dolazi sa Zapada valja. Benzinske pumpe na svakih 50 kilometara pokazuju da su Rusi tu. Ruske investicije su bile različitog kvaliteta, ali su dolazile odmah. U slučaju NATO pakta investicije kreću kada zemlja postane članica tog zapadnog vojnog saveza, dok su u slučaju Rusije, Turske i Kine sredstva odmah na raspolaganju. Postavlja s pitanje – za koje biste se investicije odlučili da ste političar koji se bori za rejting. Činjenica je da je NATO dugo bio odsutan iz regiona. Nije se bavio regionom nekih sedam-osam godina sve do pozivnice i prijema Crne Gore u taj vojni savez.

Ja mislim da je BiH, kada je u pitanju NATO, u ovom trenutku u statusu quo koji je dostignut negdje oko 2009, kada je podnijeta aplikacija za Akcioni plan za članstvo u toj organizaciji. Ono što se je u međuvremenu promijenilo to je da je Republika Srpska odustala od podrške članstvu u NATO savezu.

Ahić: BiH je na putu ka članstvu u NATO paktu. Otišla je još jedan korak dalje jer je 5. decembra prošle godine dobila poziv od NATO saveza da pošalje Godišnji nacionalni program. Poslala je Program reformi koji je određena forma Godišnjeg nacionalnog programa. Time je postala punopravni član Akcionog plana i otvorila put za članstvo u toj organizaciji. Nadam se da će za dvije, pet ili deset godina Bosna i Hercegovina biti član NATO saveza.