Bilo bi porazno da Srbija i Crna Gora postanu kandidati za EU, a da BiH ostane po strani

Uticaj američke politike, smješten u kontekst EU, određivao je političke i ekonomske smjernice BiH i država u regionu. S druge strane, očigledno je ekonomsko i vojno-političko jačanje Rusije koja ostvaruje svoje interese na Balkanu. Da li će američko-ruski odnosi promijeniti ili zaustaviti integracijske procese prema EU i NATO?

– Jasno je iz aktuelne ekonomsko-političke situacije da unipolarni svijet nije moguće održati niti se vratiti na biopolarni poredak. Imajući to u vidu, do vidljivih promjena će doći većiduće godine, a u narednoj deceniji očekuju se krupne promjene na svjetskoj političkoj sceni uslovljene ekonomskim ali i političkim faktorima. Prema istorijskim činjenicama promjene su ostavljale teške posljedice po balkanske zemlje i ne bih želio da se to ponovi. Tačno je da će promjene i u ekonomskim odnosima bitno uticati i na političke promjene, međutim, ne bi trebalo uticati na okruženje EU.

NATO i EU imaju mnogo zajedničkih stvari i smatram da će se i tu dešavati određene promjene, no BiH se opredijelila za ulazak u NATO i kada je to u pitanju nema nikakvih dilema, ni unutrašnjih otpora niti spoljnih pritisaka da to ne učini. Do sada nisam primjetio da Rusija ima nekih javnih ili tajnih primjedbi na to opredjeljenje iako je opštepoznat stav Rusije da Gruzija i Ukrajina ne postanu članice.

Gledajući ovo kroz prizmu američko-ruskih odnosa na Balkanu, dakle evidentan ruski kapital u zemljama u regionu u odnosu na američke geostrateške položaje i novonastalu situaciju između tih zemalja, ne mogu u ovom momentu procijeniti, ali je moguće da to zaustavi integracione procese BiH i drugih zemalja u regionu. Da li će NATO dati pristupnicu za BiH to je otvoreno pitanje i bez sigurnog odgovora. Za primjer uzimam Makedoniju koja je zaustavljena na tom putu zbog političkih razloga koji se mogu posmatrati i kao bezbjednosni. Moguće je da se to desi i sa BiH.

BiH je dobila „briselski dokument“ koji su usvojili ministri spoljnih poslova EU gdje je iskazana zabrinutost retorikom koja preovladava u BiH. Može li BiH, sa ovako lošim ocjenama, ispuniti sve to što stoji u dokumentu?

– Strane diplomate su rekle da je BiH u prvoj polovini ove godine dobro napredovala, a da se u drugoj polovini pojavio zastoj. Nama u BiH ostaje da se potrudimo da naredna godina bude naprednija. Činjenica je da mi u BiH još uvijek dobijamo glasove tvrđom nacionalističkom retorikom što onda remeti odnose najmanje za pola godine. I sa tog stanovišta su u Briselu u pravu kad kažu da je retorika poremetila ukupne odnose. Ali, sporazum koji su lideri tri političke partije potpisali pokazuje prevazilaženje tih retoričkih sukoba i otvara optimizam u BiH.

Vi se vrlo često, ali i političari iz RS, pozivate na Dejtonski sporazum. Originalni dokument je nestao i niko više ne pokreće to pitanje. Imate li informaciju gdje se nalazi, gdje bi mogao biti?

– Nemam informaciju, ali ne mislim i da će ga pronaći. Pitanje je ko je donio u BiH taj primjerak koji se odnosi na BiH. Međutim, originalan sporazum postoji u Zagrebu, Beogradu i Parizu i, vjerovatno, u Dejtonu. Ima ga na sajtovima velikih američkih univerziteta, možemo svi da ga pročitamo. Naravno da je važno pitanje da li smo sačuvali najvažniji dokument i da li se nalazi tamo gdje bi trebalo da se nalazi. Samo su dva mjesta u ovom momentu gdje on mora i gdje treba da se nalazi. U Predsjedništvu, jer se i dalje radi o operativnoj građi te pripada Predsjedništvu, i morao bi tu da bude ili u Arhivi BiH.

Mislite li da će do popisa doći do 2011. godine i kako komentarišete najave iz RS da će sama sprovesti popis?

– Neophodno je popisom omogućiti ljudima da se nacionalno izjasne. Postoji jedna grupa sarajevskih političara i oni znaju da će pravi popis pokazati svima u svijetu da su oni godinama pričali jednu bajku kada je u pitanju i protjerivanje i etničko čišćenje. U RS je 99 odsto imovine vraćeno. Jedan odsto koji nije vraćen je onaj koji je još na sudu. Svima je jasno da nema pravog makroekonomskog razvoja bez pravog popisa. I ako neko spriječava da to bude u BiH, onda Vlada RS koja odgovara za RS kao entitet u BiH mora pristupiti popisu radi svojih makroekonomskih planova i niza drugih stvari i ja podržavam taj stav.

Kako ocjenjujete kritike predsjednika Hrvatske Stjepana Mesića na račun RS?

– Izjave gospodina Mesića su neprimjerene. Kada predsjednik jedne države govori onda to ne može biti njegovo lično mišljenje nego je to stav te države i on se tu ponašao kao ratoborni susjed koji nešto rješava u BiH umjesto obrnuto, kao dobronamjerni susjed koji je garant Dejtonskog mirovnog sporazuma na čijim osnovama počiva BiH. Nije dobro da predsjednik jedne države, koja je mnogo razvijenija od svojih susjeda, osuđuje RS kao dio BiH i istovremeno se, službeno ili neslužbeno, sastaje s vođama druga dva naroda.

Saradnja sa susedima

– Najbolji odnosi su u ovom momentu sa Crnom Gorom. Kada je riječ o Srbiji, postoji jedan problematičan pristup sarajevskih političara prema Beogradu, i u Srbiji koja te odnose ne dovodi na pravi nivo. Imamo mnogo pitanja koja su neriješena sa Hrvatskom, iako su odnosi generalno dobri – rečje o granici, imovini, državljanstavo je stalno na dnevnom redu posljednjih 10 godina, a mi ih nikako ne rješavamo.