Crna Gora će unutar sebe morati da definiše svoj dio odgovornosti u ratnim događajima, ali se tužba Bosne i Hercegovine za genocid protiv bivše državne zajednice odnosi prije svega na Srbiju, jer je Beograd bio epicentar odlučivanja. To je jučerašnjoj podgoričkoj Republici izjavila Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava iz Beograda, navodeći da bi bilo pravedno da Međunarodni sud pravde prihvati tužbu u korist BIH, jer je to „jedini način da se napravi osnova za buduću normalizaciju odnosa u regionu i pomirenja“.
Crna Gora će unutar sebe morati da definiše svoj dio odgovornosti u ratnim događajima, ali se tužba Bosne i Hercegovine za genocid protiv bivše državne zajednice odnosi prije svega na Srbiju, jer je Beograd bio epicentar odlučivanja. To je jučerašnjoj podgoričkoj Republici izjavila Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava iz Beograda, navodeći da bi bilo pravedno da Međunarodni sud pravde prihvati tužbu u korist BIH, jer je to „jedini način da se napravi osnova za buduću normalizaciju odnosa u regionu i pomirenja“.
Istina ili falsifikat
Ishod tužbe BIH protiv Srbije i Crne Gore često je proteklih dana komentarisan u Crnoj Gori. Predsjednik crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić izjavio je da se nada da će Međunarodni sud pravde izuzeti Crnu Goru iz te tužbe, jer „Crna Gora nije počinila genocid u Bosni i Hercegovini“. Na to je oštro reagovala parlamentarna stranka Grupa za promjene, optužujući Krivokapića da pokušava da falsifikuje nedavnu crnogorsku istoriju. Pavlović je ocijenio legitimnim nastojanje državnih organa da Crnu Goru oslobode eventualne obaveze plaćanja ratne odštete žrtvama genocida u BIH, „ali je zabrinjavajući pokušaj revizije naše nedavne prošlosti“.
Bosna i Hercegovina će insistirati na tužbi za genocid protiv Crne Gore pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, bez obzira na njen zahtjev za izuzećem, izjavio je prošle nedjelje podgoričkoj Republici šef pravnog tima BIH po toj tužbi Sakib Softić.
Navodeći da je važno da „neko vani definiše karakter rata“, Biserko je ocijenila da je Crna Gora vrlo specifičan slučaj, s obzirom na činjenicu da su u njoj i danas na vlasti iste političke snage iz vremena ratova 90-ih, koje su vremenom sazrijevale i distancirale se od politike Slobodana Miloševića.Crna Gora je, kaže Biserko, napravila pojedine „gestove“ u pokušaju da raskrsti sa prošlošću, pogotovo u vezi sa ratom na dubrovačkom području, ali „crnogorski dobrovoljci su učestvovali u ratu u Bosni ili Vukovaru“.
„Takođe je važan i slučaj deportacije Muslimana. Mjera za to biće snaga civilnog društva, pojedinaca i medija da iznesu čitav proces do kraja“ – rekla je Biserko.
Ona je ocijenila da ni Srbija, niti Crna Gora ne bi bile u stanju da plaćaju eventualnu ratnu odštetu ukoliko tužba pred Sudom u Hagu bude dokazana.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
