Dani bošnjačke književnosti održani su u Bijelom Polju proteklog vikenda, u organizacije nevladinog udruženja „Klub kulture“. Prvi dan je posvećen „ženskom pismu“ u bošnjačkoj književnosti, o kojem je govorio bibliotekar Edin Smailović, a nastupile su pjesnikinje Nadija Rebronja iz Novog Pazara, Rebeka Čilović iz Berana i Jasmina Međedović iz Bijelog Polja. Drugi dan organizatori su rezervisali za „Poetičke obrasce u prozi Safeta Sijarića, Kemala Musića i Zehnije Bulića“, o kojima je govorio pjesnik i književni kritičar Radoman Čečović.
Govoreći o Safetu Sijariću, Radoman Čečović je istakao da ima pisaca koji čitavo svoje stvaralačko vrijeme provedu u potrazi za autentičnim pripovjedačkim pismom, ali da ima i onih koji zahvaljujući milosti neke više sile, uspiju da prvom napisanom rečenicom uspostave pripovjedački model koji će biti samo njihov izraz i kome će ostati vjerni do kraja svog stvaralačkog vijeka.
– Ovi prvi prolaze kroz književnost praćeni grčom forme, strahom od poetičkog opetovanja sa nikada čvrstom mišlju da su u kukama slova uspjeli iskazati sve one podsticaje vibracije i mutne kreativne nagone koji ih tjeraju na iskaz. Ovi drugi, po prirodi pričaoci, oslobođeni muke sa riječima, vični artikulaciji onoga što osjećaju, skromni u ispitivanju onoga koliko mogu, u književnosti se snalaze po sjećanju na svoju prapostojbinu koja u njihovom slučaju nije ništa drugo do mogućnost samog jezika. Njihova riječ jeste davnašnja, njihov izraz jeste već viđen, ali dočarani svijet koji se vaspostavi kao posljedica spisateljskog zamašateljstva je sasvim novi neponovljiv, siguran, najčešće, u sublimaciji one formalističke distinkcije: teme i postupka, odnosno sadržaja i forme. Po mnogo čemu Safet Sijarić pripada ovoj drugoj grupi pisaca, istakao je Čečović govoreći o Safetu Sijariću.
Govoreći o Zehniji Buliću i njegovom romanu „Intimna groteska“, kazao je da nije to ona vrsta priče koja ima za cilj da, na sve sviknutom čitaocu, ponudi istinu o sebi i vremenu u kome jeste i on čitalac i on na sve spreman autor. „Takođe, to nije nježno slovo o osjećajnostima višeg reda kakve su ljubav i sloboda u kasabama balkanskog podnebesja, koje sasvim nenamjerno, prije svakog vakta zaličaše na to što se zove grad. Nije to ni šašoljenje gubavih mjesta čovjekove egzistencije, kvazi sapatničko, a samim tim i licemjerno klimoglavisanje na sam pomen vječnih ili vječitih tema tipa smrti, tipa boga, tipa beskonačnog. Nije to ona vrsta priče, ali jeste priča. Jeste priča koju ne priča svijetlo vjere, jeste priča koja neće da preslika ili progovori o drugom, već da se tu, na licu mjesta, pred čitaocem razodjene do svoje golotinje, ne bi li kako spoznala samu sebe, šta ona to jeste ili šta bi mogla, ili koliko smjela, da bude. Takva je Intimna groteska Zehnije Bulića“, kazao je Čečović.
Predsjednik „Kluba kulture“ Rafet Mulić je istakao da je cilj ovoga projekta promocija bošnjačke književnosti, očuvanje, njegovanje i zaštita baštine i kulturnog nasleđa Bošnjaka, kao bogatstva cjelokupne kulture Crne Gore i šire.
– Takođe, cilj ovog projekta je i promovisanje kulturne baštine Bošnjaka, kao autentične, vrijednosne, društveno korisne i funkcionalne kulture, kazao je Mulić i istakao da je saradnik u projektu bio bjelopoljski Centar za kulturu, a materijalno da su podržali manifestaciju Javne ustanove „Ratkovićeve večeri poezije“, kompanije „PUT GROSS“, „Mikromont“, „Inžinjering promet“ i „Burko“.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
