Hrvatska predsednica Kolinda Grabar Kitarović u svoju prvu posetu inostranstvu uputila se juče u susednu Bosnu i Hercegovinu pošto je njen partijski šef Tomislav Karamarko u najmanju ruku tamo izazvao podozrenje opširnim pismom podrške zahtevu tamošnjih Hrvata da se ta susedna država federalizuje podelom na četiri federalne jedinice. Bez obzira na javno varničenje između iznenađenog Karamarka i ljutih predstavnika građanskih Hrvata u BiH, koje predvodi Željko Komšić, hrvatska predsednica je u BiH dočekana uz najviše počasti.
Ipak, pitanje postojanja političkih uslova za zahtevane izmene Ustava BiH i njenu federalizaciju, pitanje ozbiljnosti tog zahteva u kontekstu blokiranih (neki misle ucenjivačkih) međustranačkih dogovora oko formiranja vlasti u Federaciji BiH, kao i pitanje snage Hrvatske da u EU interes Hrvata u BiH postavi kao svoj odnosno interes Brisela, kako insinuira Karamarko – otvoreno je.
Jer Tomislav Karamarko, čijoj se stranci smeši povratak na vlast u Hrvatskoj, buru je izazvao rečenicama u kojima ocenjuje da Hrvati u BiH, iako po Ustavu konstitutivni narod, ne samo da su neravnopravni sa ostala dva konstitutivna naroda nego im je položaj ispod položaja nacionalne manjine. Karamarko, koji je ranije izjavio da će se i te kako mešati ako oceni da je položaj Hrvata u BiH ugrožen, u pismu je precizirao: „Hrvatska je postala punopravna članica EU i u interesu joj je da to postane i BiH, ali prvi i nezaobilazan uvjet, kao što sam već istaknuo, za ubrzanje procesa pristupanja BiH u EU i NATO je rješavanje hrvatskog pitanja u BiH. Hrvatski interes je interes EU, a to je stabilna BiH koja slijedi europske standarde“.
Istovremeno je lider bosanskohercegovačkih Hrvata Dragan Čović sebi obezbedio ključnu ulogu u korak napred – dva koraka nazad nadgornjavanju oko podele ministarskih mesta u Federaciji BiH. On je zasad dobro unovčio izbacivanje Milorada Dodika, koga u BiH smatraju njegovim strateškim partnerom, iz vlasti na centralnom nivou, ali i ulogu oštećene strane u višegodišnjem građanskom predstavljanju Hrvata preko bivšeg socijaldemokrate, a sadašnjeg lidera Demokratske fronte Željka Komšića, za koga se tvrdi da je bio izabran da predstavlja Hrvate glasovima Bošnjaka.
„Poučeni dosadašnjim iskustvima, Hrvati nikada neće pristati na takva rješenja gdje će ih u institucijama na bilo kojoj razini vlasti predstavljati i zastupati „Hrvati“ koji nisu izabrani većinskom voljom hrvatskog naroda u BiH, a ne bi htjeli i željeli da se stvori sustav koji bi u takvu poziciju doveo i druge narode, Bošnjake i Srbe“.
Iz Republike Srpske je odmah poručeno da Hrvati kao konstitutivni narod imaju pravo da traže što im pripada, ali samo u okviru FBiH.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
