Postavljajući novi ton za ekonomski samit G-20 na svom terenu, odlazeći američki predsednik DžordžBuš planira da kaže svetskim liderima da sama reforma finansijskih tržišta neće pomoći ukoliko se oni odreknu slobodnog tržišta i restriktivne trgovine.

Iz ekonomskog središta Amerike Volstrita Buš je sinoć izneo svoje poglede o finansijskim tržištima i svetskoj ekonomiji. Pre subotnjeg zvaničnog početka samita G-20, Buš će na današnjoj večeri sa svetskim moćnicima u Beloj kući razmotriti uzroke i eventualna rešenje globalne finansijske krize.

Predsednikovi pomoćnici obećavaju da će samit uroditi plodom i proizvesti konkretne rezultate. Buš će, prema rečima predstavnika Bele kuće Kartona Kerola, „naglasiti da je kapitalističko slobodno tržište – naročito sloboda trgovine – i dalje najboji sistem za postizanje ekonomskog rasta i izvlačenje ljudi iz siromaštva“.

Glavna pažnja samita jeste pogoršana ekonomska situacija u svetu, koja je milione ljudi dovela do toga da se bore za opstanak na radnim mestima, ugrozila njihov život i nade. Jedna od glavnih tačaka dnevnog reda samita biće kako popraviti regulatorno nadgledanje finansijskih tržišta širom sveta. Buš će, takođe, naglasiti da reforme, koje su od suštinskog značaja, neće delovati ukoliko ne budu praćene i otvorenom trgovinom i konkurencijom.

„Protekcionistička retorika opasavanja zidovima tržišta ili kompanija neće pomoći stabilizaciji tržišta“, izjavio je Din Prajs, Bušov savetnik za nacionalnu bezbednost. u domenu međunarodnih ekonomskih odnosa. Spremajući se za samit, Evropljani mnogo više od Amerikanaca tragaju za hitnim širim promenama i čvršćim univerzalnim bankarskim propisima.

Prajs je odbacio negoveštaje o eventualnom neslaganju svetskih lidera i istakao da je potpuno pogrešna sugestija da SAD neće preduzeti čvršću politiku reformi. „Manje smo angažovani ka fiksiranju problema, a više ka kontroli i drugim nedostacima“, izjavio je Prajs.

Od svetskih lidera se očekuje da se usredsrede na načine za stimulisanje ekonomske potrošnje, kredita koji nisu fiksni i osiguranja da međunarodne finansijske institucije imaju novac da odgovore na krizu. Ciljevi su i napraviti finansijsko tržište mnogo otvorenijim i manje rizičnim za milione investitora.

Osim SAD, zemlje čiji će predstavnici prisustvovati samitu su i Argentina, Australija, Brazil, Britanija, Kanada, Kina, Francuska, Nemačka, Indija, Indonezija, Italija, Japan, Meksiko, Rusija, Saudijska Arabija, Južna Afrika, Južna Koreja i Turska. Ove zemlje i EU čine takozvanu Grupu -20.

Japan nudi pomoć MMF od 100 milijardi dolara

Tokio – Japanska vlada najavila je da će na samitu G-20 u Vašingtonu obelodaniti svoju ponudu Međunarodnom monetarnom fondu od 100 milijardi dolara, što će prema oceni analitičara, biti velika podrška MMF u njegovoj sposobnosti da pozajmljuje novac zemljama u cilju spasa njihovih ekonomija od kolapsa.

Zemlje u Istočnoj Evropi već su bile primorane da pozajmljuju od MMF, dok su ekonomisti upozorili da bi ekonomski pad uskoro mogao da pogodi i Aziju. Japan je drugi po veličini donator MMF, i druga po jačini ekonomija po inostranim rezervama koje iznose oko 980 milijardi dolara. Prema navodima medija, japanski premijer Taro Aso spreman je da pokaže angažovanost Japana ka globalnoj finansijskoj stabilnosti preko svojih jakih spoljnih rezervi. Japanska vlada privatno se nada da će njena akcija nagnati i druge nacije s jakim stranim rezervama da naprave slične ponude MMF.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari