Postupak rehabilitacije komandanta Jugoslovenske vojske u otadžbini i vođe Ravnogorskog pokreta generala Dragoljuba Mihailovića prekinut je juče odlukom sudskog veća Višeg suda u Beogradu, kojim predsedava sudija Aleksandara Ivanović, dok ovaj sud ne donese pravosnažnu presudu o datumu kada je Mihailović streljan.


Pred Višim sudom paralelno se vodi i postupak po žalbi predlagača rehabilitacije na odluku Prvog osnovnog suda u Beogradu, koji je prošle godine kao datum Mihailovićeve smrti odredio 31. jul 1946, iako svi dostupni izvori govore, a i zvanična informacija je da je streljan 17. jula 1946. Advokat Zoran Živanović, punomoćnik predlagača rehabilitacije, najavio je juče da će tražiti da se ovaj predmet prekoredno rešava „zbog značaja koji ima“, dok će o eventualnoj žalbi na jučerašnju sudsku odluku o prekidu postupka odlučiti posle razgovora sa klijentima.

– General Mihailović osuđen je 15, a već 17. jula je streljan. Nije mu uručena presuda, niti je imao pravo žalbe na presudu, što je jedna i to poslednja od nepravilnosti u sudskom postupku protiv njega. U ovom predmetu pojavile su se tri verzije presude s datumom od 23. jula 1946, za koje mislimo da su falsifikovane, a datum 31. jul trebalo je da doprinese zakonitosti odluke o Mihailovićevom streljanju – kaže Živanović.

Prema njegovim rečima, posle pravosnažnog okončanja postupka za utvrđivanje datuma Mihailovićeve smrti, proces rehabilitacije trebalo bi da se okonča kad svedok SUBNOR-a, istoričar u penziji Branko Latas završi svoj iskaz, koji je juče takođe prekinut. Sudsko veće naložilo je da se provere mikrofilmovani dokumenti iz arhiva Vojnoistorijskog instituta na koje se Latas poziva u svojoj knjizi „Saradnja četnika Draže Mihailovića sa okupatorima i ustašama 1941-1945“, sa čijim sadržajem bi trebalo da se upoznaju i predlagači rehabilitacije pre izjašnjavanja da li prihvataju da se ona uvrsti u dokazni materijal.

Okupljanje pristalica i protivnika rehabilitacije generala Mihailovića pre jučerašnjeg ročišta pratilo je znatno policajaca nego do sada. Pripadnice Pokreta „Žene u crnom“, pojačane članstvom Partije rada sa crvenim zastavama, SKOJ-a i Nove komunističke partije Jugoslavije, držale su transparent „Antifašizam je naš izbor“, dok su na drugoj, brojnijoj strani, nošeni barjaci s likom generala Mihailovića i pokreta Naši, i poruke – „Ponosni smo na Čičina dela, uz njega stoji Srbadija cela“, fotografije Vojislava Šešelja, Radovana Karadžića i generala Ratka Mladića. Nije izostalo ni natpevavanje: „Morem plovi jedna mala barka“ – „Po šumama i gorama“ – „Od Topole pa do Ravne Gore“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari