Kako se formiraju cene lekova u zemljama u regionu i ko sve zarađuje: Samo apotekari i proizvođači na dobitku

Srbija: Marže od 12 do 25 odsto

Lekovi protiv kašlja, temperature, bolova, kapi za nos i oni protiv alergija spadaju u takozvane OTC lekove, odnosno mogu da se nabave bez lekarskog recepta.

NJihove cene formiraju se na osnovu Uredbe o kriterijumima za formiranje cena lekova za potrebu u humanoj medicini čiji je režim izdavanja na recept.

Sledstveno tome, marže apoteka su od 12 odsto na veleprodajnu cenu leka koji se izdaje na lekarski recept do 25 odsto na OTC lekove.

Kako za Danas objašnjava farmaceut iz jedne od mnogobrojnih apoteka u Srbiji, a koji je želeo da ostane anoniman „jer nema dozvolu da govori za medije“, jedan te isti OTC lek možete da kupite po ceni na osnovu marže od 12 odsto, ali i za 13 odsto skuplje ukoliko je apoteka odredila maksimalnu maržu od 25 odsto.

„To sve zavisi u kom ste gradu ili mestu, da li je puno apoteka ili ih ima nekoliko, te će lek biti skuplji, naravno, ako je manje apoteka. Ali, to je retkost. Uglavnom kolege računaju maržu od 12 odsto i na OTC lekove. Sa druge strane, kod nas je situacija takva da su mnoge državne apoteke privatizovane, ali primaju recepte i u tom smislu rade baš kao i državne, dok cena OTC grupacije lekova koja je u slobodnoj prodaji može da se razlikuje u odnosu na maržu“, navodi on i dodaje da kada su lekovi koji se izdaju na lekarski recept u pitanju njihove maksimalne cene direktno određuje i kontroliše država.

Da bi zamršena priča o tome kako je taj, na primer, ibuprofen dospeo na rafove apoteka i građanin ga platio, na primer, 400 dinara po kutiji, neophodno je da se razume prvi korak u tom sistemu, a to je Agencija za lekove i medicinska sredstva (ALIMS)
Pavle Zelić iz ALIMS kaže za Danas da pre nego što se lek nađe na tržištu Srbije potrebno je da podnosilac zahteva zatraži izdavanje dozvole za lek.

„To može da učini pravno lice registrovano za ovu vrstu delatnosti i sa odgovarajućim stručnim kadrom koje može da obavlja takve specijalizovane poslove u domenu zdravstva. On podnosi Agenciji obimnu dokumentaciju kojom se dokazuju, pre svega, kvalitet, efikasnost i bezbednost leka. Ova dokumentacija treba da bude prilagođena standardima koji važe u Evropskoj uniji, sa kojom je naša zemlja u najvećoj meri usaglašena u pogledu zakonskih odredbi, ali i procedura i praktične implementacije istih“, objašnjava on za Danas.

Dodaje da bez ulaženja u detalje dokumentacije, može se istaći da ona obuhvata kompletan razvojni put leka, od predkliničkih, kliničkih ispitivanja i podataka iz primene iz prakse ako je lek već bio u prometu na nekom drugom tržištu, što je najčešći slučaj.

„Procedura obuhvata formalnu i suštinsku procenu i terminski je usaglašena sa rokovima u EU, dakle 30+210 dana, ne računajući vreme za dopunu dokumentacije“, navodi naš sagovornik.

Sanda Savić iz Grupacije proizvođača lekova kaže za Danas da kada podnosilac zahteva za registraciju leka u ALIMS dobije sve neophodne dozvole za stavljanje leka u promet na teritoriji Srbije taj lek ima svoju veleprodajnu cenu koja je formirana u odnosu na striktna pravila po Uredbi o kriterijumima za formiranje cena lekova za potrebu u humanoj medicini čiji je režim izdavanja na recept. Ono što je važno, Uredba predviđa komparaciju cena u odnosu na referentne države, a u našem slučaju su Slovenija, Grčka i Italija. Na taj način se formira veleprodajna cena. Kada lekove trebuju apoteke, one pri formiranju maloprodajne cene leka dodaju maržu od 12 odsto, ukoliko se izdaje na lekarski recept, a ona može da bude do 25 odsto, na osnovu kriterijuma koji propisuje Uredba“, kaže naša sagovornica.

U Uredbi, u koju je Danas imao uvid, stoji da „kriterijum za formiranje cene lekova u prometu na malo jesu troškovi prometa na malo, koji se zaračunavaju na cenu leka na veliko, formiranu u skladu sa kriterijumima iz ove Uredbe, i to: za lekove čiji je režim izdavanja na recept i koji su na Listi lekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, u visini do 12 odsto, dok za lekove čiji je režim izdavanja na recept i koji se ne nalaze na Listi lekova, u visini do 25 odsto u odnosu na cenu leka.

Kako je, između ostalog, predviđeno Uredbom, nosilac dozvole za lek dužan je da na zahtev nadležnih ministarstava u pismenoj ili elektronskoj formi dostavi podatke u postupku utvrđivanja najviših cena lekova, u roku od najviše sedam dana od dana prijema zahteva.

Prof. Radan Stojanović sa Katedre za farmakologiju Medicinskog fakulteta u Beogradu dodaje za Danas da je od izuzetnog značaja za sve građane da shvate da slobodna prodaja OTC lekova ne znači i njihova apsolutna bezbednost za upotrebu jer mnogi imaju neželjena dejstva.

„Bitno je da se građani pre kupovine ibuprofena, na primer, ili kapi za nos, obavezno konsultuju sa svojim lekarom ili farmaceutom. Ibuprofen može da izazove krvarenja iz digestivnog trakta, a neki od OTC lekova mogu da stupe u interakciju sa drugom terapijom koju pacijent pije za neku svoju hroničnu bolest ili stanje“, navodi on.

Cene lekova u Srbiji

U domaćim apotekama cene OTC lekova:

– Acetilsalicilna kiselina – 200-380
– Ibuprofen – 200 – 570
– Paracetamol – 200 – 330
– Antacidi – 300 – 500
– Antihistaminici – 200 – 500
– Nazalni dekongestivi – 200 – 600
– Lekovi protiv kašlja i prehlade – 500 – 600

BiH: Lijekovi najskuplji u regiji

Statistički podaci i dalje pokazuju da građani Bosne i Hercegovine posljednjih godina najskuplje plaćaju lijekove u cijeloj regiji. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH je krovna institucija države koja izdaje dozvole za prodaju lijekova na području zemlje i uređuje veleprodaju, dok većinu propisa iz apotekarske djelatnosti donose entitetski nivoi.

Uz državne mnogo je i privatnih apoteka, ali i veleprometnika lijekova iz godine u godinu. Za razliku od Federacije BiH državne apoteke u Republici Srpskoj nemaju svoju veleprodaju nego lijekove nabavljaju od registrovanih privatnih veleprodaja kao i sve druge apoteke u BiH.

Državna Agencija vodi registar veleprometnika i javno je dostupan. Pravna lica koja imaju dozvolu za promet lijekovima na veliko mogu da se bave prometom lijekova na veliko i prodaju lijekove apotekama, navode iz Agencije.

– Kada su u pitanju cijene, Agencija određuje maksimalnu veleprodajnu cijenu lijekova u skladu sa Pravilnikom o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja i izvještavanja o cijenama lijekova u BiH. U skladu sa podzakonskim aktom daje okvir za sve lijekove koji nemaju režim izdavanja „Lijek se izdaje bez ljekarskog recepta“ i cijena lijeka može biti od nula do maksimalne veleprodajne cijene. Cijene lijekova dalje određuju fondovi zdravstvenog osiguranja, pojašnjava za Oslobođenje Tijana Spasojević-Došen, šefica Odsjeka za informisanje o lijekovima.

Apoteke su u nadležnosti entitetskih ministarstava nadležnih za poslove zdravlja, kao i maloprodajna marža. Godinama smo svjedoci kako su cijene lijekova u apotekama širom Federacije BiH veće u odnosu na one u apotekama u Republici Srpskoj. Razlika je nekada baš znatno veća, zavisno od proizvođača i ukoliko se radi o kvalitetnijim lijekovima, odnosno preparatima.

Farmaceuti pojašnjavaju da cijenu lijeka formira njegova uvozna cijena. Kada veledrogerije prodaju lijek apoteci u RS-u i u FBiH, prodaju ga po istoj cijeni, nebitno je li veledrogerija iz RS-a ili FBiH i u koji entitet prodaju lijek. Građanima se prilikom kupovine lijeka u apoteci na njegovu cijenu zaračunavaju veleprodajne te maloprodajne marže. Na visinu cijene lijeka neizostavno utiče i PDV u našoj zemlji koji iznosi 17 posto i najveći je u zemljama okruženja, što utiče na visoke cijene lijekova koju danas plaćaju bh. građani.

Bosna i Hercegovina u registru Agencije broji blizu 50 veleprodaja lijekovima. Magistrica farmacije Adisa DŽananović, članica Upravnog odbora Komore magistara farmacije FBiH, u izjavi za Oslobođenje naglašava da Bosna i Hercegovina nema državnu veleprodaju, već se promet odvija preko svih registrovanih veleprodaja, kako na teritoriji FBiH, tako i RS-a. Sve apoteke, javne i privatne, su izjednačene što se odnosi na usluge i prava. Pacijentima je omogućeno da biraju gdje će otići po lijekove. Skoro sve apoteke imaju potpisane ugovore sa Zavodima zdravstvenog osiguranja i mogu da izdaju lijekove na recept.

– Marže na lijekovima su ograničene i mogu biti maksimalno 25 posto. Obzirom na slobodnu volju pacijenta, gdje će otići po svoju terapiju i gdje će tražiti uslugu, apoteke se nalaze u tržišnoj utakmici, tako da su marže na lijekove znatno niže od maksimalno dozvoljenih, kazuje mr. DŽananović tvrdeći kako je mala razlika u cijenama lijekova u apotekama u entitetima.

– Ipak, cijene mogu da se razlikuju, čak i u sklopu iste ustanove, i s obzirom na njenu lokaciju, ali to su mali iznosi od 10-20 pfeninga, mišljenja je naša sagovornica.

Kada se radi o cijenama lijekova u Republici Srpskoj u privatnim apotekama one su niže, tako da vrlo često građani iz Federacije BiH lijekove nabavljaju u apotekama drugog entiteta.

Cijene lijekova u Bosni i Hercegovini kontroliše Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH putem maksimalnih odobrenih veleprodajnih cijena dok se cijene lijekova u entitetima kazuje u izjavi za Oslobođenje predsjednica Farmaceutske komore RS-a Jadranka Bjelaković, znatno razlikuju.

-Veleprodajna marža u FBiH iznosi osam, dok je u RS-u šest posto. Maloprodajna (apotekarska) marža u FBiH iznosi 25 posto dok je u RS-u maksimalno 18 posto, kazuje magistrica Bjelaković navodeći jasno vidljivim da apoteke imaju za devet posto (dva posto VP i sedam posto MP) niže zarade u odnosu na apoteke u FBiH.

U Brčko distriktu ne postoji državna apoteka, niti veledrogerija, sve su privatne. I sve apoteke, bilo privatne ili državne, imaju jednaku, zakonski definisanu maržu na lijekove, kazala je Oslobođenju magistrica farmacije Emina Hajdarević, iz Pododjeljenja za javno zdravstvo, Odjeljenja za zdravstvo i ostale usluge Vlade Brčko Distrikta.

Navodimo i cijene lijekova u apotekama u Brčko Distriktu: cijena paracetamol tablete 500 mg (za odrasle) košta 2,50 KM, pakovanje od 12 tableta, a paracetamol tbl. 500 mg Bosnalijek košta 2,10 KM, pakovanje od 10 tableta. Aspirin tablete 500 mg koštaju 5,80 KM…. Pojmovi antacid i antihistaminik su kažu široki, tako da nam na to pitanje nisu mogli odgovoriti. Tako i primjera radi, lijek ibuprofen može biti u obliku tableta, šumećih tableta, sirupa, a jačine se kreću od 200 mg, 400 mg, 600 mg, 800 mg. Isto se odnosi i na lijekove protiv kašlja i prehlade, tako da nam cijene nisu naveli.

Cene lekova u Federaciji BiH

Donosimo maloprodajne cijene lijekova iz jedne privatne apoteke u Federaciji BiH: Acetilsalicilna kiselina, Bospyrin tabl – 4,50 KM, Aspirin – 5,15 KM, Ibuprofen tabl 400 mg 2,70 KM, Brufen 400 mg 6,10 KM, Paracetamol 10x500mg 2,15 KM do Paracetamol tabl 12×500 – 2,40 KM. Antacid- Gastal tabl 8,55 KM; Rennie tabl – 10,80 KM.

Antihistaminik: Lordes tablete 10×5 mg – 3,90 KM, a Lostop tablete 10×10 mg 7,00 KM. Dekongestivi: Snup 1% 8,20 KM do Rinobact 1% 9,90 KM. Sirupi za kašalj: 10-15 KM.

Preparat za prehladu i gripu: Tylol hot a 12 – 13,80 KM, Theraflu max 13,20 KM, Grippostad caps a 20 je 11,10 KM, a Rhinostop hot 7,00 KM.

Cene lekova u RS
Ovo su cijene lijekova u apotekama u RS-u: Acetinska kiselina: Aspirin protect 28X100 mg tbl. 4,15 KM do Midol protect 30X100 mg tbl. 4.45 KM.

Ibuprofen: Ibuprofen 20 X 400 mg tbl. 3.87 KM do Brufen 30X400 mg tbl. 5.68 KM. Paracetamol: Febricet 12X500 mg. tbl. 2.29 KM, Paracetamol 20X500 mg tbl. 4 KM. Za višak kiseline Controloc 28X20 tbl. 5.58 KM do Pantoprazol 28X20 mg tbl. 5.60 KM. Antihistaminici: Pressing 10×10 mg tbl. 6.68 KM do Flonidan 10×10 mg tbl. 6.86 KM. Nazalni dekongestivi: Snup sprej za odrasle 0,1 posto 7.77 KM dok je Olynth sprej za odrasle 0,01 posto 9.15 KM.

Za iskašljavanje Bosolex 20×8 mg je 8.42 KM do Bisolvon 20X8 mg tbl. 9.39 KM.

Crna Gora: Građanima skupo plaćanje „iz džepa“

Cijene lijekova koji se izdaju na recept u apotekama ili koriste u javnim zdravstvenim ustanovama ograničene su vladinim propisima, ali veliki broj građana Crne Gore tvrdi da su medikamenti koji se plaćaju iz džepa mnogo skuplji nego u susjednim zemljama.

Cijene lijekova koji se propisuju i izdaju na teret Fonda za zdravstveno osiguranje – takozvana pozitivna lista, ograničene Uredbom o formiranju maksimalnih cijena lijeka.

Maksimalna cijena tih lijekova formira se na bazi izračuna prosječnih cijena lijekova u referentnim državama koje određuje država, trenutno Srbija, Rumunija i Hrvatska, na način da ona može biti maksimalno 95 odsto prosječne cijene u te tri zemlje za originalne lijekove.

Takođe, cijene ljekova sa „pozitivne liste“ formiraju se u direktnim pregovorima između proizvođača i Ministarstva zdravlja, a osnovna i doplatna lista ažurira se najmanje dva puta godišnje, samim tim i cijene koje država utvrđuje.

Država sama bira referentne zemlje za koje smatra da su prepoznate po pristupačnim cijenama ljekova, a kao dodatni, korektivni faktor, uzima se u obzir to da su zemlje koje imaju neuporedivo veće tržište od Crne Gore, samim tim i niže cijene.

LJekovi na recept mogu se uzimati u 56 državnih „Montefarm“ apotekama i oko stotinak od 250 privatnih koje su potpisale ugovor sa Fondom za zdravstveno osiguranje. Tokom prošle godine, Fond je platio oko 70 miliona eura za te ljekove, a oko 50 miliona (71 odsto) otišlo je za medikamente u „Montefarm“ apotekama.

Za ljekove za koje država smatraju da ne pripadaju korpusu esencijalnih za zdravlje našeg stanovništva (takozvana „negativna lista“), odnosno ljekovi koje građani kupuju iz džepa, cijene određuje proizvođač, a korektivni faktor može biti konkurencija, što najčešće dovodi do snižavanja cijena ljekova.

Građani se često žale da određene ljekove koji se nalaze van liste kupuju u susjednoj Srbiji po manjim cijenama u apotekama. Sagovornici „Vijesti“ kažu da je za očekivati da veći broj ljekova u Srbiji bude jeftiniji, s obzirom na to da u toj državi postoje proizvođači ljekova.
„Sa druge strane, u Srbiji se često nalaze konsignaciona (centralna) skladišta velikih proizvođača.

Očekivano je da postoje razlike u cijeni, ali ne bi trebalo da budu veće od 20 odsto, jer postoje troškovi carine, registracije fajlova, prevoza…“, ističe jedan od sagovornika.

Zakonom propisane marže iznose šest odsto za veleprodaju i 18 odsto za maloprodaju u apotekama.

Iz Ministarstva zdravlja nedavno su ocijenili da cijene ljekova van liste diktira veličina tržišta i interesi velikih farmaceutskih kompanija, te da je Crna Gora malo tržište. Ipak, nagovijestili su da bi u narednom periodu, kroz izmjene Zakona o ljekovima, mogli da ograniče i cijene tih ljekova, ne precizirajući na koji način.

Cene lekova u apotekama u Crnoj Gori

Prema podacima iz državnih apoteka, acetilsalicilna kisjelina (aspirin) u Crnoj Gori se može kupiti po cijeni od 0,89 eura do 2,87, paracetamol od 0,90 do 2,12 eura, a ibuprofen košta od 2,18 do 3,24 eura, u zavisnosti od proizvođača.

Antaciti, koji smanjuju želudačnu kisjelinu, u zavisnosti od proizvođača kupuju se po cijeni od oko 1,70 do 5,84 eura, a inhibitori protonske pumpe, koji se takođe koriste u iste svrhe, građani plaćaju od 1,66 do 7,43 eura.

Antihistaminici, ljekovi protiv alergije, mogu se kupiti za tri eura. Nazalni dekongestivi, protiv zapušenog nosa, kupuju se u državnoj apoteci po najnižoj cijeni od 2,87, a cijene, u zavisnosti od proizvođača, idu i do šest ili 10 eura.

LJekovi protiv kašlja i prehlade koštaju od 2,75 do 5,74 eura.