CEP: Ne nazire se kraj politizaciji javne uprave

„U osnovi politizacije državne uprave leži raširena praksa postavljenja vršilaca dužnosti na ključna državnoslužbenička radna mesta, a sudeći po potezima Vlade u prethodnih šest meseci, stiče se utisak da će politički uticaj na službenike ostati i u budućnosti“ rekao je istraživač i stručnjak za reformu javne uprave u CEP-u Vladimir Mihajlović.

Mihajlović ističe u saopštenju, da izmenama zakona, koje je Narodna skupština usvojila prošle godine, nisu rešeni svi problemi, ali je svakako pozitivno da se kao vršilac dužnosti sada može postaviti isključivo državni službenik koji je već zaposlen u državnoj upravi. Mihajlović objašnjava kako je uvođenje ovog uslova veoma važno, jer se procenjuje da trenutno polovinu od svih vršilaca dužnosti čine pojedinci koji ne poznaju državnu upravu i koji nemaju potrebne kvalifikacije i radno iskustvo. Na taj način se staje na put političarima koji dovode svoje partijske drugove i politički podobne pojedince u državnu upravu, ističe Mihajlović.

„Ovakva praksa ozbiljno podriva i temelje vladavine prava i dovodi do izrazite politizacije na najvišem službeničkom nivou, budući da se vršioci dužnosti postavljaju potpuno diskreciono, bez konkursa. Najveća posledica toga neće biti samo usporenje napretka na putu ka EU, već to što administracija, sa takvim službenicima, neće moći adekvatno da odgovori na potrebe svojih građana. Nekompetentni politički postavljeni službenici teško mogu izaći na kraj sa složenim poslovima poput razvoja i kreiranja politika, pripreme propisa, pružanja usluga, kao i upravljanja ljudskim resursima“, zaključuje Mihajlović.

„Vrlo zabrinjava da, 15 godina od početka reforme državne uprave, i dalje postoji toliko jak direktan politički uticaj na državnu upravu, a naročito na rukovodeće pozicije. Depolitizacija je jedno od ključnih zahteva u procesu pristupanja EU i prelazno merilo u poglavlju 23,“ rekla je Milena Lazarević, programska direktorka CEP-a. „Istraživanje WeBER projekta, koji je Centar za evropske politike sproveo u saradnji s partnerima iz regiona Zapadnog Balkana, pokazalo je da je 94 odsto postavljenja na najviša rukovodeća službenička radna mesta u državnoj upravi od polovine 2017. do polovine 2018. zapravo bilo postavljanje vršilaca dužnosti. Pored toga, brojna lica postavljena na ovaj način drže se u v.d. statusu daleko duže nego što zakon predviđa“, rekla je Lazarević.

Lazarević objašnjava kako je još 2005. godine u propisima napravljena jasna razlika između politički postavljenih državnih funkcionera (poput državnih sekretara) i profesionalnih državnih službenika na rukovodećim radnim mestima (poput pomoćnika ministara), upravo u cilju depolitizacije državne uprave.

„Ovo je urađeno kako bi se postigli profesionalnost i kontinuitet u državnoj upravi. Državnim službenicima na položaju određen je duži mandat, trebalo bi da budu postavljani samo putem konkursa i da njihov položaj bude u velikoj meri depolitizovan“, objasnila je Lazarević. Ona dodaje da je paradoksalno to što je Vlada pronalazila rupe u zakonu koji je sama pisala, pa je tako nastavila sa političkim postavljenjima na službeničke položaje do 2014, kada je uveden „v. d. sistem“ kao rešenje, što nije popravilo stanje, budući da se ovaj sistem od tada neprestano zloupotrebljava, pa je trenutna situacija u kojoj je skoro dve trećine državnih službenika u v.d. položaju postala neodrživa.

„Umesto stručnjaka koji bi trebalo da budu pokretači državne uprave, u praksi imamo taoce koji na svaka tri meseca strepe da li će biti žrtvovani zarad političkih dogovora ili će dobiti produženje ugovora na još tri meseca“, navela je Lazarević.

CEP je pozvao Vladu da hitno prekine s praksom ponovljenih postavljenja vršilaca dužnosti koji ne ispunjavanju uslove i da počne intenzivno da radi na popunjavanju položaja putem konkursa.