Ćilim od kudelje iz Melenaca star 190 godina - prava riznica srpske zaostavštine 1Foto: muzej zrenjanin

Nit je nameštaj, a ide uz njega, niti je tekstil, ćilim je kao važan deo opreme domaćinstva sačuvao za porodice u Srbiji posebno značenje.

Uvek pri ruci, pri nogama, na zidu, lak za poneti, služio je i opslužio od kraljevskih i bogataških do sirotinjskih kuća i bio „roba“ za sve prilike.

Uglavnom je prekrivao podove ali i ukrašavao zidove, krevete, stolove, koristio se i kao zavesa, miraz i u svaki dom unosio lepotu i toplinu.

U južnom delu Srbije, oblast oko Pirota, korišćeni su vertikalni razboji za tkanje ćilima, a horizontalni u Vojvodini.

U kolekciji autentičnih narodnih ćilima Etnološkog odelјenja Narodnog muzeja u Zrenjaninu, gde se nalazi preko 90 predmeta koji su izrađeni u Elemiru, Orlovatu, Botošu, Melencima, Boki, Aradcu, Zrenjaninu, Begejcima, Ečki, Sutjesci, Kumanu i Uzdinu, našao se i ćilim od kudelje star 190 godina.

„Ćilim je nastao u Melencima, u periodu između 1830. i 1840. godine. Ovaj srpski ćilim izatkan je od kudelјe kao osnove i oštre vune i pamuka kao potke, tehnikom klečanja i čunkanja. Sastavlјen je iz dve pole i tkan je na pruge. Uz uže ivice i po sredini je utkana šira pruga koju čine složeniji geometrijski ornamenti. Na ćilimu su prisutne i četiri pruge sastavlјene od niza rombova. Osnova predmeta je svetlo-žute boje, a pored nje, prisutne su još i teget, bordo, zelena i bela. Sve boje su bilјnog porekla“, kaže viši kustos etnolog Branka Sikimić.

Tradicija izrade podnih ćilima, ali i tepiha kod nas, ima u osnovi dve tehnike tkanja, klečanje koje naizmeničnog povlačenja vunenih niti odozgo-odozdo i uzlanje, umetanje petljice koja ostavlja gromuljav i čupav izgled širom površine.

Klečanje kao najsavršenija tehnika kojom se dobija glatka površina i jednak izgled lica i naličja, izvodi se potkom namotanom prstima u gužvice.

Za tkanje je važna izvežbanost prstiju kojima se izvlače žice osnove kroz koje se umeće potka odgovarajuće boje, a zatim se nastavlja sa gužvicom druge boje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari