Kao najsavršenijem Božijem stvorenju, čoveku je dato tijelo, dat mu je razum, srce i duša. Sva četiri elementa su podjednako bitna i eventualnim zanemarivanjem jednog od njih skrnavi se čovekova važnost i njegov epitet „najsavršenijeg stvorenja“. Tjelo se hrani materijom, razum naukom, mudrošću i konstruktivnom idejom. Srce se napaja ljubavlju, a duša vjerom.
Milostivi gospodar je rekao „i nastoj da time što ti je ALLah (Bog) dao da stekneš onaj svijet (VJERA), a ne zaboravi ni svoj udio na ovom svijetu (MATERIJA) i čini drugima dobro (LJUBAV), kao što je ALLah tebi dobro učinio i ne čini nered po Zemlji (RAZUM), jer Allah ne voli one koji nered čine“. Dakle, vjera je sastavni dio ljudske prirodnosti, te je potreba čovjeka za njom velika, a njen uticaj na njegov život veoma značajan i nezaobilazan. Čovjek bez vjere je kao građevina bez jednog od glavnih nosećih stubova, koja može odmah pasti, ili se najprije nakvesiti, pa postepeno urušavati, kaže hafiz Irfan Malić, islamski teolog, imam u Altun-alem džamiji, profesor u Medresi i na Fakultetu za islamske studije i direktor Škole Kurana časnog u Novom Pazaru.
- Kakav uticaj ima religija na razvoj i vaspitanje mladih i čemu ih uči?
– Uz ostale faktore koji utiču na odgoj i vaspitanje mladih (porodica,škola,društvo, okruženje…), religija predstavlja primarno važan faktor, osnovni i krovni, jer dotiče sve ostale faktore, a i nadomešta ono što oni ne tretiraju. Religija mladu osobu uči da je život bez vjere život bez smisla i značenja. Uči je ko je, odakle je i kuda ide? Zašto se našla na ovom svijetu, je li smrt konačni kraj i završetak postojanja ili ima nešto nakon svega ovoga? Da li njen život i postojanje imaju određeni cilj i ako imaju šta treba da radi kako bi ostvarila taj cilj? Religija mlade generacije uči bogobojaznosti i lijepom ponašanju, poštenju i čednosti. Podstiče na dobročinstvo prema drugima, a najprije prema porodici i prijateljima. Nije vjernik onaj koji vara, onaj od čijeg jezika i ruku nisu sigurni drugi, a najbolji je onaj koji koristi sebi, porodici i zajednici. Pravi je vjernik onaj koji drugima želi ono što želi sebi. U savremenom dobu nema svjetovnog sistema koji u potpunosti može dokinuti korupciju, prevaru, krađu, pronevjeru. Nema zakona koji može stati na kraj nepravdi, uzurpaciji tuđeg prava i nemoralu. Jedino sistem vjeronadzora i svjest o Bogu mogu to regulisati i jedino zakon vjere može mladim generacijama, budućim kadrovima, dokazati da će im biti dobro samo ako dobro budu činili, budu bili pošteni i ako budu dobro prizivali. Prisusvo vjere među omladinom smanjuje njihovo odavanje raznim savremenim porocima kakvi su droga, alkohol i nemoral i time smanjuje aktuelne probleme u društvu, svodi ih na minimum i nastoji da ih u potpunosti anulira. Vjera pospješuje brigu o porodici, podstiče na nauku i vodi ka uspjesima u životu. Uči osobu da stečena znanja i umijeća korsti u humane svrhe, za sebe i svoju zajednicu, a nikako protiv, da bude konstruktivna, a nikako destruktivna. Vjera bodri na brak, zasivanje porodice i obezbeđivanje potomstva. Savjetuje harmoniju i naglašava da su ljubav i milost među supružnicima osnov uspješnog i harmoničnog braka.
- Koliko su mladi na ovom području posvećeni religiji?
– Ako omladina želi uspjeh u životu, ako teže sreći i zadovoljstvu, ako tragaju za istinom i smirajem, onda se moraju pridržavati vjere. I to čvrsto, u potpunosti, u svim njenim segmentima: i u vjerovanju, i prakticiranju (obredoslovlju) i u lijepom ponašanju. Baš onako kako Kur’an veli: „O, vjernici, potpuno se vjere držite i šejtanovim stopama ne idite! On vam je, zaista, otvoreni neprijatelj. U Sandžaku se poslednjih godina muslimanska omladina, nisam upoznat sa situacijom pravoslavne omladine, u velikom broju vratila Islamu. Džamije su pune, hvala Allahu, a pokrivenih, islamski odjevenih djevojaka je sve više. Nije bilo davno, sjećam se, kao osnovac sam 90-tih godina jednom u Arap džamiji na ikindijskom namazu (molitvi) zatekao svega nekoliko starih ljudi koji su se čudili što vide dijete u safovima. Razlog takvog stanja je bio žestok trag koji je ostavio komunizam. Prolaskom komunizma i uspostavljanjem jake i stabilne Islamske zajednice situacija se počela brzo mijenjati. Može se sa sigurnošću reći da je Islamska zajednica na čelu sa muftijom Zukorlićem od polovine 90-tih godina pa do sada odigrala ključnu ulogu i bila glavni „krivac“ vraćanja omladine vjeri. Kroz heftične hutbe edukatvno-vjerskog karaktera, vjersku nastavu u džamijama, ali, najprije, kroz odgojno-obrazovne institucije, Islamska zajednica je uspjela da utiče na podizanje vjerske svijesti kod mladih ljudi, što je rezultiralo njihovom sve žešćom privrženošću islamu i njegovom prakticiranju. Omladina se počela enormno interesirati za vjeru, a za nekoliko godina stasavanja novih mladih kadrova, imali su i od koga naučiti. Da i ne spomenem nekoliko stotina onih koji su završili Medresu, srednju vjersku školu u Novom Pazaru, te svršenike Fakulteta za islamske studije, učenike Škole Kur’ana, te hiljade djece koja su pohađala islamske vrtiće, jedan bi detalj bio dovoljan da odslika privrženost omladine vjeri: osamdeset djevojaka koje su ove godine upisale medresu Gazi Isa-beg u Novom Pazaru, odlučivši se na islamski način odijevanja. One će sutra biti majke koje će i svoju djecu odgajati u duhu vjere i bošnjačke tradicije. Nažalost, postoji još uvijek nezanemarljiv broj naših mladih koji žive daleko od vjere pravdajući se vremenom u kojem žive i potrebama modernog tempa života, govoreći kako se vjera jednostavno ne uklapa u njihov način života. Naš odgovor mladima, posebno onima koji na vjeru gledaju kao na sputavanje njihovog života i ukidanje sloboda: vjera nije protiv života, naprotiv, vjera promovira i čuva čovjekov život na najbolji i najsigurniji mogući način. Vjera ne ukida niti zabranjuje uživanje u životu, naprotiv, uživanje u životu i korištenje blagodati koje nas okružuju na svijetu je neodvojivi dio pobožnog života jednog muslimana.
- Koliko je religija u multietničkim sredinama faktor spajanja, a koliko razdvajanja?
– Iskrena vjera je jedino riješenje stabilnosti i mira u multietničkim sredinama. Ona je zasigurno faktor koji omogućava nesmetan suživot među pripadnicima različitih vjera i nacionalnosti. Ona je faktor spajanja, a nikako razdvajanja. Islam je vjera mira, tolerancije i dobročinstva prema svim ljudima. Uzvišeni Gospodar nam je naredio da poštujemo svako živo biće, svakog čovjeka bez obzira na njegovu vjersku i nacionalnu pripadnost, jer su svi ljudi od Adema a.s., a Adem je od zemlje. U Sandžaku muslimani Bošnjaci i pravoslavci Srbi imaju korektan suživot baziran na međusobnom poštivanju i saradnji. U srednjim i osnovnim školama bošnjačka djeca sjede zajedno u klupama sa srpskom. Na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru, recimo, trećina studenata su Srbi pravoslavne vjeroispovesti. Problemi i devijacije nastaju onda kada nestane iskrene vjere. Zato država mora da omogući vjerskim zajednicama uslove za uspješan rad, prije svega potpunim implementiranjam zakona o crkvama i vjerskim zajednicama.
- Šta u životu znači pripadati jednoj religiji?
– Pripadati jednoj religiji znači povinovati se njenim odredbama, pridržavati se naredbi a kloniti se zabrana. Vjera je ubjedjenje i obredoslovlje, ali i lijepo ponašanje. Sve su naredbe i zabrane izrečene da bi čovjeku koristile. One ga ne sputavaju i ne ugrožavaju njegovu slobodu, već da upućuju na ono što je bolje, korisnije i plodotvornije. One su božanske prirode, a dragi Bog svojim robovima želi samo dobro i želi da im olakša, jer jedino On zna šta je za njih najbolje. Vjernik je dobar i koristan član zajednice i društva u kome živi. Dobar je i kao roditelj i kao evlad, i kao suprug i kao rođak, i kao komšija i kao drug. Svoj posao radi marljivo i sa ljubavlju, a svoje obaveze i emanete izvršava odgovorno i revnosno. Njegova pokornost Allahu, pozitivano utiče na njegovo ponašanje i ophođenje prema drugima. Pripadati jednoj religiji znači u potpunosti joj se posvjetiti, za sistem života je uzeti i njom živjeti.
- Vi ste profesor u srednjoj verskoj školi – Medresi i na Fakultetu za islamske studije u Novom Pazaru, koju misiju treba sa sobom da nose budući verski službenici i službenice u odnosu na pripadnike drugih nacionalnosti i veroispovesti?
– Srednja vjerska škola, Medresa, zadnjih godina ne odgaja i ne edukuje samo teologe i vjerske službenike, već i one koji poslije Medrese nastavljaju studirati neku svjetovnu nauku. Ona je glavna odgojno-obrazovna institucija i stub islama na ovim prostorima. Njeni svršenici imaju veliku odgovornost, jer su oni ambasadori islama. Oni ga tumače i interpretiraju drugima na najljepši način. Svi pogledi su uprti u njih, a oni svojim lijepim ponašanjam govore o ljepoti vjere. U Medresi uče da pripadnicima drugih nacionalnosti i vjeroispovesti moraju i riječima i djelom dokazati da je Islam religija mira i tolerancije i to kroz korektan suživot i poštivanje prava svih. Musliman prema komšiji nemuslimanu ima jednu obavezu, prema komšiji muslimanu dvije, a prema komšiji rođaku tri.
Škola Kur’ana časnog
– Koliku ulogu ima Škola Kurana časnog u verskom obrazovanju mladih na ovom prostoru?
– Škola Kur’ana časnog je najmlađa odgojnono-obrazovna institucija Mešihata Islamske zajednice u Srbiji. Jedina je ove vrste na Balkanu, a možda i Evropi. Nastala je 2010. godine sa ciljem podizanja svijesti u bošnjačkih muslimana o Kur’anu, posljednjoj Božjoj objavi. Želja nam je da se muslimanima Sandžaka vrati tradicija hifza, učenja Kur’ana napamet. Prije komunizma je kod nas bilo na desetine ljudi i žena koji su znali po cijeli Kur’an napamet. Kasnije je taj broj skoro iščezao, da bi se zadnjih godina ponovo počeo vraćati. Škola Kur’ana Časnog je na dobrom putu da ove školske godine iznjedri prvu generaciju mladih hafiza, i to njih šest. Karakteristika ove škole je u tome što je ona strogo specijalizirana za Kur’an, njegovo melodično i lijepo recitiranje, pravilan izgovor harfova arapskog alfabeta, memorisanje Kur’ana napamet te učenje njegovih propisa i mudrosti. Upravo zbog prirode ove škole vlada veliko interesovanja za nju. Trenutno imamo oko 500 učenika raspoređenih u odjeljenjima u Novom Pazaru, Sjenici, Tutinu, Delimeđu i Ribariću, u inostranstvu u Beču i Minhenu, a uskoro se planira i otvaranje departmana u Prijepolju i Ljeskovi. Školu mogu pohađati svi, bez obzira na pol i starosnu dob. Osamdeset odsto naših učenika čini omladina, a interesantne su grupe djece od četiri, pa do 14 godina, koji vrlo vješto i sa uspjehom memorišu gradivo i ovladavaju njime.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
