Srbija je dosta uradila kako bi deca koja su odvojena od bioloških porodica bila smeštena u hraniteljske, a ne u institucije. Bar 7.500 dece i mladih u Srbiji je u ovom trenutku odvojeno od roditelja, a najveći broj njih, oko 80 odsto, nalazi se u porodičnom smeštaju.

Međutim, zabrinjava podatak da je u poslednjih nekoliko godina trend razdvajanje dece od porodica u porastu, i to iz više razloga, priča za Danas Judita Rajhenberg, direktorka UNICEF-a u Srbiji. Kao razloge zbog kojih se deca poslednjih godina često odvajaju od porodice, Rajhenberg navodi tešku ekonomsku situaciju, probleme sa kojima se suočavaju roditelji dece sa smetnjama u razvoju, ali i zlostavljanje i zanemarivanje najmlađih članova porodice.

– Deca sa teškim smetnjama u razvoju se mnogo češće odvajaju od porodica jer roditelji nemaju potrebnu podršku da zadrže dete, da mu obezbede neophodnu negu i nesmetano socijalno uključivanje. U slučajevima zanemarivanja i zlostavljanja u porodici, dete se izmešta iz te porodice kako bi se zaštitilo od daljeg nasilja. Da bi se ovaj negativni trend popravio, moramo se baviti i prevencijom, ističe Rajhenberg.

  • Pomenuli ste da se deca sa smetnjama u razvoju mnogo češće odvajaju od porodice jer roditelji nemaju dovoljno podrške da zadrže dete. Koji su to servisi podrške koje država treba da obezbedi kako bi se ovaj trend zaustavio?

– Za porodice koje imaju dete sa smetnjama u razvoju podrška mora da se pruži odmah po otkrivanju smetnji, nekada je to odmah po rođenju, a nekada u kasnijem uzrastu. Ono što je porodicama definitivno neophodno jeste finansijska pomoć u vidu dodataka za negu i pomoć, a pored toga važno je da dete ima pristup svim uslugama koje na lokalu postoje – dnevni boravci, pomoć u kući, predškolske ustanove, zdravstvena zaštita i škole. Dnevni boravci ne smeju da budu zamena za redovno školovanje. Takođe, važno je roditeljima obezbediti „uslugu predaha“, kako bi imali mogućnost da povremeno dete ostave na čuvanje, da bi se i oni odmorili od svakodnevnih teških obaveza.

  • Koji su prioriteti UNICEF-a u narednom periodu?

– Aktivno smo uključeni u reformu sistema socijalne zaštite i zdravstvenog sistema, ali sada smo najviše fokusirani na prevenciju smeštaja dece mlađe od tri godine u institucije. Srbija je 2011. godine usvojila Zakon o socijalnoj zaštiti, koji ima jasnu odredbu koja zabranjuje da se deca uzrasta do tri godine smeštaju u institucije. Pravni okvir, dakle, postoji, ali još uvek je izazov uspostaviti mere i usluge za sprovođenje te zakonske odredbe. Na primer, u hitnim slučajevima, kada je smeštaj dece do tri godine neophodan, treba da postoji mogućnost „hitnog hraniteljstva“, i tu uslugu tek treba razviti u Srbiji. Treba raditi i na mogućnosti smeštaja majke i deteta zajedno u situacijama kada je prisutno nasilje u porodici, kako bi se pored deteta zaštitila i majka.

  • Koji su vaši najbitniji projekti u Srbiji?

– Sa Ministarstvom prosvete radimo na inkluziji dece u obrazovni sistem. Krovni zakon o obrazovanju, usvojen 2010. godine, prožimaju principi jednakih šansi, inkluzije, antidiskriminacije i najboljeg interesa deteta, ali i dalje postoje mnogobrojni problemi u primeni na kojima treba raditi. Još jedan od naših prioriteta je sprečavanje osipanja dece iz školskog sistema, posebno sprečavanje napuštanja škole u ranom uzrastu. Ovaj problem je posebno prisutan među siromašnom decom, decom koja žive u udaljenim seoskim područjima, decom iz manjinskih grupa, posebno Roma. Napuštanje škole dovodi do povećanja stope nezaposlenosti i siromaštva i stvara začarani krug međugeneracijske društvene isključenosti.

Poznati podižu svest

* UNICEF je poznat po angažovanju poznatih ličnosti kao ambasadora dobre volje. Kako oni doprinose radu UNICEF-a i unapređenju položaja dece?

– Na svaki način društvo treba motivisati da sagleda probleme dece. Tako, na primer, Novak Đoković u ulozi nacionalnog ambasadora UNICEF-a u Srbiji pomaže da se pažnja građana usmeri na učenje u ranom detinjstvu i da se takva prilika pruži svakom detetu, naročito onoj deci koja žive u siromašnim porodicama ili u manje razvijenim i seoskim okruženjima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari