Dijalogom rešiti problem između Novog Pazara i Beograda

Sukob između islamskih zajednica u Novom Pazaru i Beogradu šteti samim muslimanima, a Islamska zajednica poziva na smirivanje strasti i kompromisno rešenje u korist pripadnika islamske vere u ovom regionu, kaže Rifat ef. Fejzić, reis-ul-ulema Islamske zajednice Crne Gore. – Podijeljenost, sukobi i strah ne bi trebalo da budu integralni dio Islamske zajednice. Isto mislim da ne bi trebalo da postoji akutni problem diferencijacije članova IZ na podobne i nepodobne, te na konstantno ignoriranje vrlina i truda određenih članova. To nije uopće pozitivno, jer bi mjerilo pozitivnosti svakog pojedinca u IZ trebalo da bude njegov pozitivan odnos prema muslimanima i njegov naučni angažman, a nikako njegovo političko ili bilo koje drugo opredjeljenje – kaže Fejzić.

Kompromis

Kako komentarišete podijeljenost koja postoji između IZ sa sjedištima u Beogradu i Novom Pazaru?

– To nije dobro. Mislim da podijeljenost, sukobi i strah ne bi trebalo da budu integralni dio Islamske zajednice. Isto mislim da ne bi trebalo da postoji akutni problem diferencijacije članova IZ na podobne i nepodobne, te na konstantno ignoriranje vrlina i truda određenih članova. To nije uopće pozitivno, jer bi mjerilo pozitivnosti svakog pojedinca u IZ trebalo da bude njegov pozitivan odnos prema muslimanima i njegov naučni angažman, a nikako njegovo političko ili bilo koje drugo opredjeljenje ili eventualna podobnost-nepodobnost. Samo se međusobnim dijalogom može vratiti harmonija uz uvjet da svako odgovara za ono što je zgriješio ili da bude unaprijeđen za ono čemu je doprinio. Mi u Mešihatu IZ Crne Gore ne želimo da budemo dio tog problema, jer smo zaseban subjekt, već želimo da dođe do kompromisnog rješenja koje neće nauditi muslimanima u tom regionu.

Kako ocjenjujete položaj muslimana u Crnoj Gori?
– U nekoliko poslednjih godina položaj islama, a samim tim i muslimana na ovim prostorima se znatno poboljšala. To, međutim, nije u svim sferama. U Podgorici je u izgradnji srednja medresa koja treba da pomogne obrazovanje i versko osvješćivanju muslimana ovih prostora. Jer takva škola za sada ne postoji u Crnoj Gori. Stoga polažemo veliku nadu da će se položaj samih muslimana i shvatanja islama na prostoru Crne Gore utoliko i popraviti. Za nas je mnogo važno da Islamska zajednica u Crnoj Gori institucionalizira učenje islama, a da ga ne prepusti paušalnom tumačenju nemuslimana ili, pak, pogrešnom interpretiranju slaboukih muslimana. To će biti i vrsta štita od ekstremizma i zloupotrebe vjere. Međutim, ima krajeva gđe se na islam gleda krajnje netolerantno. Naročito u području Bokokotorskog zaljeva gdje je muslimanima uskraćeno legalno pravo da dobiju adekvatan prostor za izgradnju džamije, ili, čak, što je totalni apsurd za jednu državu koja strijemi evropskim integracijama, da dobiju mjesto gdje će po islamskim propisima i pravima ukopati svoje preminule. U nekim područjima, recimo na sjeveru Crne Gore, ne dozvoljava se restauracija porušenih džamija niti takve inicijative predstavnici tih općina uozbiljavaju. Opet, kažem, takvo stanje nije na prostoru cijele države, ali tih nekoliko primjera zaista kvare sliku države koja se deklarativno izjasnila da je demokratska i građanska država.
Da li ste zadovoljni odnosom države prema IZ Crne Gore?
– U nekim segmentima država se ozbiljno susrela sa problemima IZ, a u nekim predstavnici crnogorskih općina gluho i nijemo posmatraju gaženje i nepoštivanje osnovnih ljudskih i vjerskih prava. Takav primjer su recimo Tivat i dijelom Pljevlja. Mi u Pljevljima imamo porušena dva vjerska objekta, s početka devedesetih na prostoru Bukovice u selima Planjsko, gdje je zapaljena i potpuno izgorela džamija i Raščići, gdje je eksplozivom porušen kameni minaret iz osmanskog perioda. Nedavno sam dobio čvrsto uvjerenje gradonačelnika Filipa Vukovića da će se opština uključiti u obnovu pomenutih objekata. Želim da ukažem da to nije autentična slika građana tih općina koji na drugačiji način reflektuju odnos sa svojim sugrađanima muslimanima. Te zato i postoji nada da se ta pitanja u dogledno vrijeme i pozitivno riješe.
Ima li IZ stav o predlogu ustava Crne Gore i predloženom položaju nacionalnih i vjerskih zajednica?
– Po svojoj prirodi djelovanja IZ u Crnoj Gori nema ulogu političkog ravnatelja. Ali zato ima pravo da izloži svoje mišljenje o gorućim pitanjima za svoju zajednicu. Ako vjerske zajednice u Ustavu budu pobrojane, naš prijedlog da u Ustavu umjesto Islamska vjerska zajednica stoji Islamska zajednica Crne Gore – prihvaćen je jer čim je islamska ne može biti ateistička već vjerska i vjerujuća. A što se tiče nacionalnih zajednica, Islamska zajednica među svojim članovima ima dva naroda, Bošnjake i Albance, koji su autohtoni narodi i koji su se 99 odsto izjasnili za samostalnu Crnu Goru pa je moje lično mišljenje da oni treba da budu pobrojani u najvišem državnom aktu.
Kakav je odnos IZ Crne Gore sa Rijasetom IZ u BIH i da li postoji mogućnost bližih institucionalnih veza muslimanskih organizacija na području nekadašnje SFRJ?
– Mi imamo dobre odnose sa Rijasetom IZ u BIH, normalno, ti odnosi mogu biti puno bolji i plodniji. No, dosadašnja praksa je pokazala da se odnosi između dvije institucije itekako potpomažu, ali ne u smislu institucionalne asimilacije, već uzajamne integracije. Jer svi smo mi, na kraju, muslimani Evrope i naša sudbina je složna evropska muslimanska zajednica koja će biti na usluzi svim muslimanima Evrope, ali i nemuslimanima.
Koja je vaša poruka muslimanima u Crnoj Gori i na prostorima bivše SFRJ povodom Bajrama?