O dr Andreju Fajgelju mediji su pisali od momenta kada je stupio na dužnost direktora Kulturnog centra Novog Sada, kada mu je, da podsetimo, prvi korak bio zamena latiničnog naziva ove institucije u ćirilični. Od oktobra prošle godine, napadi nisu jenjavali, sve češće se pojavljivao izraz „fajgeljizacija“ kulture u Novom Sadu, pretežno u negativnim konotacijama.

Direktor Kulturnog centra juče je podneo izveštaj o prvih 100 dana od kako je na čelu ove institucije. Pored redovnih manifestacija i programa, Fajgelj u svom izveštaju ističe i programe i inicijative koji su rezultat njegovog ličnog doprinosa radu KCNS – organizovanje javne proslave oba Božića, organizovanje prve izložbe u Srbiji o logoru Jadovno, učestvovanje u podizanju prvog spomen-obeležja žrtvama Racije na mestu njihovog stradanja, Štrandu, unapređenje saradnje sa verskim i nacionalnim zajednicama (jedini obeležili Dan romskog jezika).

Pored novog sajta, vizuelnog identiteta, četvorojezične table i ćiriličnog natpisa na zgradi, Fajgelj ističe i humanitarne aktivnosti koje je KCNS uradilo za protekla tri meseca: predstavu i paketiće za decu iz Centra za socijalni rad, podelu paketića na Štrandu, posete starima u Gerontološkom centru Novog Sada, posetu Vlada Georgieva ŠOSO „Milan Petrović“ i potpisivanje peticije roditelj-negovatelj.

– Pripremom odgovarajućeg programa i potpisivanjem ugovora o saradnji sa Centrom za socijalni rad omogućio sam štićenicima Sigurne dečije kuće i Dnevnog boravka da umetničke sadržaje u Kulturnom centru redovno koriste, ali i stvaraju, a doprineo sam i jačanju šansi Novog Sada da ponese prestižnu titulu Evropske prestonice kulture 2020. Organizacioni odbor je osnažen i sada uključuje gradonačelnika i čelnike sva tri nivoa uprave u oblasti kulture – republičkog ministra, pokrajinskog sekretara i člana Gradskog veća. U inostranstvu, ostvario sam saradnju sa svim ključnim akterima i dobio uveravanja da je u ovoj fazi Novi Sad najozbiljniji kandidat izvan Evropske unije – ističe Fajgelj.

„Fajgeljizacija može da počne“

Svi koji su me napadali su Kulturnom centru, dok je obeležavao sećanje na žrtve holokausta, pripisali simbol nacizma – kukasti krst. Od mog prezimena su pravili reči – fajgeljizovati, fajgeljizacija, fajgeljizam i fajgeljica – i povezivali ih sa svime najgorim. Pošto je moja familija jedina sa takvim prezimenom u Srbiji, pošto predstavljam treću generaciju doktora nauka koja gradi porodični ugled u Novom Sadu, a tim stopama idu i moja deca, dužan sam da branim čast porodice. Kovanica „fajgeljizacija“ je već uvedena u upotrebu, tako da mi preostaje samo da predložim da se koristi sa drugačijim, pozitivnim značenjem. U protivnom, blaćenje čitave moje familije postaće deo našeg jezika, ne zato što svi to želimo, već zato što ćutimo dok mrzitelji govore. Prema mom životnom iskustvu, fajgeljizacijom bi se moglo nazvati čudo kojim nova generacija spaja krajnosti, ostvaruje nemoguće i pretvara poraz u pobedu. Jer mi smo bili osuđeni na poraze, a postizali smo uspehe. Zaglupljivani, stekli smo vrhunska znanja i veštine. Zatvoreni vizama i sankcijama, obišli smo svet. To što su Srbiju mrzeli naučilo nas je da smo dužni da je volimo i branimo. U jeku bele kuge, zasnivali smo porodice i rađali decu. U odlivu mozgova, vratili smo se plivajući uzvodno. U krizi vrednosti i identiteta saznali smo u šta verujemo i ko smo. Za sobom ostavljamo otvorena vrata za sve koji čekaju svoju priliku, i rezultate, za sve koji drže do rezultata. Ako ćemo taj proces tako nazvati – neka „fajgeljizacija“ otpočne.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari